Debata se trenutno vodi u mnogim njemačkim velikim gradovima: Koliko bi trebalo, a koliko smije koštati parkiranje za stanovnike? Otkako su Bundestag i Bundesrat ukinuli gornju granicu od 30,70 eura godišnje 2023. godine, ovo pitanje je tema i u Gradskom vijeću Köln-a . Do sada su stanovnici Köln-a plaćali 30 eura godišnje za parkiranje, što je bila čista administrativna taksa. Sada će, pored ove takse, morati plaćati i za korištenje ograničenog javnog prostora na kojem parkiraju svoje automobile, ova inicijativa dolazi od koalicije CDU-a, Volta i Zelenih.
„Cilj nam je pravedna raspodjela javnog prostora“, objasnio je Lino Hammer, političar Zelenih i predsjednik Odbora za saobraćaj u Gradskom vijeću Kelna. „Svi koji postavljaju stolice za vanjsku gastronomiju moraju za to platiti, pa isto vrijedi i ako želim parkirati svoj automobil.“
Socijalne tarife pravno nisu moguće
Prvobitno je Gradsko vijeće Köln-aplaniralo uvesti cijene prema prihodima, kako bi se pomoglo ljudima koji primaju socijalnu pomoć. Osobe sa višim prihodima bi prema prvom planu plaćale 200 eura godišnje, međutim, presuda Saveznog upravnog suda, prema kojoj Pravilnik o saobraćaju ne predviđa socijalne tarife, učinila je ovo neizvodivim.
Kako bi se izbjeglo preveliko opterećenje siromašnijih ljudi, odlučili su se za prvo povećanje na „samo“ 100 eura godišnje, kaže Hammer, takođe je primijetio da su drugi njemački gradovi uveli mnogo veće tarife. U Münhen-u stanovnici sada plaćaju 260 eura godišnje za parkiranje, a u Freiburg-u 200 eura.
Kritike od strane građana
U Köln-u se takođe nadaju da će povećanje tarifa za parkiranje stanovnika imati uticaj na saobraćaj. Istraživanja pokazuju da automobili u velikim gradovima većinu vremena stoje neiskorišteni. „Želimo promovisati korištenje automobila, a ne njihovo posjedovanje. Prema tome povećanje cijena može biti podsticaj ljudima da razmisle o tome da li im automobil uopšte treba“, kaže Hammer.
Mnogi stanovnici Köln-a sumnjaju da će ova mjera imati takav efekat, smatrajući da povećanje cijena nije dovoljno značajno. Matthias Kau, koji prima malu penziju, kaže da će zadržati svoj automobil, ali da planira parkirati u dijelovima grada gdje nema rezidentskih parkirnih zona i pješačiti do svog stana. Gabriele Scharnhorst smatra da ljudi koji voze velike SUV automobile trebaju plaćati više od 100 eura godišnje. „Ako možeš priuštiti sebi takav automobil, možeš i više platiti za parkiranje“, kaže ona.
Veće tarife za velike automobile
Grad Aachen, na primjer, uveo je sistem u kojem se cijena parkiranja određuje prema dužini i širini vozila. U Köln-u planiraju uvesti sličnu mjeru od sljedećeg proljeća, jer oni koji voze veće automobile koriste više javnog prostora. „Povećanje na 100 eura je samo početak. Na kraju će parkiranje za stanovnike u najvišim tarifnim kategorijama koštati preko 300 eura godišnje“, kaže političar Hammer.
„2.000 do 3.000 eura troškova po parkirnom mjestu godišnje“
Andreas Knie, istraživač saobraćaja i savjetnik ekološke organizacije Agora, smatra da je krajnje vrijeme da njemački gradovi uvedu naplatu parkirnih mjesta za stanovnike. U Holandiji i Belgiji ne postoji ni jedan srednji ili veći grad koji javne parkinge daje praktično besplatno. U Parizu parkiranje za stanovnike sada košta 800 eura godišnje, a u Stockholm-u 1.300 eura.
„Parkirna mjesta nisu pala sa neba, moraju se razvijati, održavati i čistiti. Naši zemljišni troškovi takođe su ekstremno porasli, tako da troškovi po parkirnom mjestu iznose najmanje 2.000 do 3.000 eura godišnje“, kaže Knie, koji radi u Naučnoistraživačkom centru u Berlinu. Ove troškove, smatra, opštine moraju barem djelimično prenijeti na one koji koriste taj prostor – vlasnike automobila.
M. Ilić
Izvor: tagesschau.de
