Osobe koje žele djeci ili rodbini pokloniti imovinu prije svoje smrti, da bi im uštedjeli porez na naslijeđe ili iz drugih razloga, moraju biti oprezni jer na taj način gube imovinu koja im možda treba za život poput stana u kom žive, upozorava prof. Klaus Michael Groll, advokat za nasljedstvo iz Münchena.
Svako ko daje ili poklanja svoju imovinu gubi pristup toj imovini i stoga stručnjaci upozoravaju na rizik s tim transakcijama. To se može poništiti samo u rijetkim slučajevima, na primjer ako se primalac ponaša na krajnje nezahvalan način. Kao ilustraciju, advokati navode primjer žene koja je ugovorom o donaciji sinu dala pravo da živi u njenoj kući, ali je sin smješten u starački dom protiv njene volje, na osnovu punomoći. U ovakvom slučaju bi bilo moguće opozvati donaciju, pojašnjavaju iz Federalnog suda.
Kako se zaštititi
Većina ljudi ima samo jednu nekretninu u kojoj žive i ukoliko žele da poklone tu nekretninu, ali i da nastave živjeti u njoj – to mora pisati u ugovoru o donaciji. Također treba precizirati ko će snositi troškove popravke ili renoviranja kao i ponašanje u hitnim slučajevima koji izazivaju troškove.
Prenos imovine tokom života zahtijeva od donatora da napravi i prognozu o svojim budućim životnim uslovima, a to se pokazalo teškim. Primjera radi – donator ili njegov životni partner se mogu razboljeti i doći u situaciju da im za liječenje treba novac koji nemaju.
“Loše je kada roditelji moraju moliti djecu za podršku”, kaže advokat Groll. Međutim, ugovorom o poklonu može se ugovoriti da primaoci plaćaju mjesečnu penziju. Ako taj novac nije dovoljan – može se povući osnovno osiguranje kao socijalna pomoć u starosti. Međutim, država daje ta sredstva samo ako osoba u potrebi za novcem/osiguranik nema druge imovine. Dakle osoba koja je primila imovinu pod uslovom da plaća penziju može na sebe prenijeti dugove srodnika/donatora imovine, ali ako troškovi rastu to nije dobro. Primalac imovine je siguran samo ako je poklon napravljen prije više od deset godina.
Rizici i nuspojave poklona
Advokat za nasljedstvo Groll ukazuje na rizike prijenosa imovine tokom života. Upozorava da ideja poreske uštede ne bi trebala biti najvažniji argument za takvu odluku, posebno kada je riječ o manjoj imovini. Napominje da za djecu postoje olakšice na nasljedstvo u iznosu od 400.000 eura po osobi, a postoje i dodatne opcije koje se mogu navesti u testamentu.
Uz to, roditelji bi trebali biti oprezni ako ih djeca nagovaraju da daju imovinu. Opasnost od poklona je u tome što emotivni interes prema darodavcu brzo nestaje.
“Donacija je 20 posto pravno pitanje, a 80 posto psihološko pitanje”, kaže Groll.
Šta je porez na nasljedstvo?
Porez na nasljedstvo je porez koji se naplaćuje na imovinu naslijeđenu od preminulog lica.
Osim toga, postoji porez na poklon koji treba da spriječi izbjegavanje poreza na nasljeđe kroz doživotne donacije. Zasniva se na istim standardima kao i porez na nasljedstvo. Od odluke Saveznog ustavnog suda iz 2007. godine nekretnine se moraju oporezovati na isti način kao i finansijska imovina.
Kako se nasljednici ne bi finansijski opteretili, postoje olakšice i razne poreske stope i poreske klase. Ovi dodaci su namijenjeni zaštiti manjih zaostavština od poreskih opterećenja s tim da visina naknade zavisi od stepena srodstva između ostavioca i nasljednika. Na primjer, supružnici mogu naslijediti do 500.000 eura, a djeca do 400.000 eura bez plaćanja poreza na nasljedstvo. Porezna uprava prikuplja sve veće postotke ovih iznosa kao porez, a ta sredstva koriste savezne države.
U Bayernu se trenutno vodi debata o strukturi poreza na nasljedstvo. Tvrdi se da bi nedavna reforma vrednovanja imovine stavila neproporcionalno opterećenje na nasljednike, posebno u regionima u kojima su cijene nekretnina dramatično porasle.
(R. Č.)
Izvor: br.de
