Würzburg/Nürnberg – Klimatske promjene dovele su do toga da se mušica (Chrysomya albiceps), koja sada živi i u srednjoj Evropi, može pojaviti na mjestima zločina i otežati njihovo rješavanje. Ova mušica jede druge larve na leševima ili utiče na razvojni ciklus larvi insekata, objasnio je ekolog Christian von Hoermann sa Univerziteta u Würzburg-u. Njeno prisustvo otežava rad forenzičarima jer postaje teže procijeniti koliko dugo leš već leži na određenom mjestu.
„Njeno agresivno larvalno ponašanje u ishrani moglo bi vratiti ‘postmortalni insektni sat’ unazad, uklanjanjem ranije pristiglih organizama“, rekao je von Hoermann. „Za forenzičare je važno znati gdje se ova mušica pojavljuje.“
Insekti kao pomoć u istrazi
Insekti na leševima mogu biti ključni u rješavanju ubistava. Stotine različitih vrsta insekata preplave tijelo nakon smrti i pružaju forenzičkim stručnjacima vrijedne tragove. Posebno su značajne larve određenih vrsta muva i buba. Prema vrstama insekata na tijelu, stručnjaci mogu odrediti koliko dugo leš leži na određenom mjestu ili da li je bio premješten sa nekog drugog lokaliteta sa različitim karakteristikama i insektima.
Mnoštvo lešinara na tijelu bizona
Von Hoermann je u saradnji sa zoološkim vrtom u Nürnberg-u, Nacionalnim parkom Bavarske šume i češkim Nacionalnim parkom Šumava krajem jula postavio leš bizona (Bison bonasus) u Nacionalnom parku Šumava, blizu granice sa Bavarskom. Prema riječima stručnjaka iz zoološkog vrta, ovo je prvi put da je leš bizona bio predmet ciljane naučne analize u Srednjoj Evropi.
Više od dva mjeseca naučnici su posmatrali raspadanje životinje. Tom prilikom je prvi put u ovom nacionalnom parku zabilježena mušica Chrysomya albiceps. Do sada je ova vrsta bila poznata samo iz toplijih krajeva južne Evrope, orijentalnih i tropskih regija. Naučnici su koristili kamere, zamke za insekte postavljene u zemlju i briseve za prikupljanje uzoraka gljiva i bakterija. „Velika količina životinjske biomase privukla je veliki broj insekata, što je pozitivno uticalo na očuvanje i povećanje biološke raznolikosti“, objasnio je von Hoermann.
Leš bizona iz Nürnberg-a
Leš je dopremljen iz zoološkog vrta u Nürnberg-u, bizon je od posebnog naučnog interesa jer je ova vrsta izumrla u regiji prije najmanje 200 godina, pa je uloga njihovih leševa u ekosistemu nepoznata. Osim toga, bizoni imaju najveću biomasu među kopnenim sisarima u Evropi.
„Zanimljiva situacija iz Nacionalnog parka Šumava sa velikim značajem ne samo za istraživanje bioraznolikosti, već i za rješavanje zločina“, rekao je von Hoermann.
M. Ilić
Izvor: antenne.de
