Prije dvije godine, Njemačka i EU suočavale su se s energetskom krizom izazvanom ruskim napadom na Ukrajinu. Iako je katastrofa izbjegnuta zahvaljujući hitnim mjerama, Europski revizorski sud sada upozorava na buduće rizike.
Njemačka vlada je prije dvije godine upozoravala na moguću nestašicu plina tijekom zime. Kako piše Tageszeitung, ministar gospodarstva Robert Habeck (Grüne) intenzivno je radio na zamjeni plina iz Rusije prije nego je Vladimir Putin zatvorio plinske ventile. Ključni element koji je spriječio krizu opskrbe bio je uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG). Međutim, prema mišljenju Europskog revizorskog suda, to je dvosjekli mač.
Smatraju da je EU spriječila akutnu krizu, ali i premjestila svoju ovisnost s prirodnog plina na LNG. Zaključak je to novog izvještaja objavljenog 24. lipnja.
“Kriza izazvana napadom Rusije na Ukrajinu 2022. godine stavila je otpornost EU-a na kušnju,” rekao je João Leão, član revizorskog suda. “S obzirom na svoju ovisnost o uvoznom plinu, Europska unija nikada neće moći mirno sjediti kad je riječ o sigurnosti opskrbe. Potrošači nemaju jamstvo da će cijene ostati pristupačne u slučaju buduće nestašice.”
Poseban izvještaj revizorskog suda zaključuje da je EU i dalje ovisna o uvoznom LNG-u. Države članice nisu samo ovisne o nestabilnom energetskom tržištu, već ne ispunjavaju svoje klimatske ciljeve. “EU se mora suočiti s izazovima povezanim s povećanom ovisnošću o LNG-u i potrebom za CCUS mjerama za smanjenje emisija stakleničkih plinova,” navodi se u izvještaju.
EU nije spremna za novu plinsku krizu i ne može zaštititi potrošače od rasta cijena, a daleko su i od dekarbonizacije energetske opskrbe. Revizori nisu uvjereni da su mjere EU-a spriječile nestašicu plina. Ipak, pohvalili su da je potražnja za plinom u EU pala za 15% od 2022. godine i da je obaveza punjenja skladišta plina premašena.
Kritizirali su i nedostatak solidarnosti među EU zemljama. “Solidarnost među EU zemljama nije zadovoljavajuća,” stoji u priopćenju. Premalo zemalja je sklopilo bilateralne sporazume o opskrbi, tj. obećanja solidarnosti za pomoć u slučaju krize. “Neke EU zemlje čak planiraju u hitnom slučaju prekinuti isporuku plina susjedima,” otkrili su revizori.
Njemačka je u ožujku 2024. sklopila takav sporazum solidarnosti s Italijom i Švicarskom. Švicarska je uključena kao tranzitna zemlja kako bi plin mogao nesmetano prolaziti između Njemačke i Italije u slučaju krize. “Za malo vjerojatan slučaj ekstremne nestašice plina, definirali smo postupke kako Njemačka, Italija i Švicarska mogu brzo pomoći jedna drugoj,” rekao je ministar Habeck.
Slični sporazumi postoje s Danskom (od 2020.) i Austrijom (od 2021.), a Ministarstvo gospodarstva kaže kako se pregovara i s drugim zemljama, piše Tageszeitung.
Piše: Irma Pavić
Izvor: tz.de
