U noći između 26. i 27. oktobra vrijeme pomjeramo za jedan sat unatrag i tako vraćamo na standardno srednjoevropsko vrijeme čime završava ljetno računanje vremena.
Prije šest godina Komisija je predložila ukidanje ove sezonske promjene i sada bi države članice trebale trajno odlučiti o ljetnom ili standardnom računanju vremena, odnosno „zimskom računanju vremena”, koje će se ponovo primjenjivati od 27. oktobra. Tadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker djelovao je odlučno kada je krajem ljeta 2018. izjavio da “Narod to želi, a mi ćemo to učiniti”.
Istraživanja provođena proteklih godina su pokazala da promjena vremena nije dobro prihvaćena u evropskim zemljama. U online-anketi Evropske komisije iz 2018. (https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_18_5302) 84 posto ispitanih je bilo za ukidanje. Većina ljudi je glasala za trajno ljetno računanje vremena, a kao razlozi za ukidanje promjene su navodili zdravstveno oštećenje, više nesreća u drumskom saobraćaju i samo malu uštedu energije.
Nereprezentativno istraživanje je također pokazalo da to pitanje posebno pogađa Njemačku jer je među 4,6 miliona učesnika u anketi bilo tri miliona Nijemaca. Evropski parlament izglasao je prekid promjene vremena 2021. godine, ali to se nije dogodilo jer se ništa ne može promijeniti bez saglasnosti 27 država članica, a nekima od njih se ne žuri.
Vlade EU usporavaju
Za promjenu računanja vremena odgovorni su ministri saobraćaja zemalja EU koji su se posljednji put bavili tim pitanjem 2019. godine i tada je bilo jasno da oko ovog pitanja nema saglasnosti – jedni žele trajno ljetno računanje vremena, drugi žele vječno zimsko računanje vremena, Grčka i Kipar žele da se drže sadašnjeg pravila, a većina vlada još nije odlučila. To je zbog činjenice da bi kraj promjene računanja vremena posebno pogodio ljude na samom zapadu i istoku Evrope. Sa stalnim ljetnim računanjem vremena Amsterdam i Madrid bi svjetlost vidjeli samo ujutru tokom zime. Uz kontinuirano zimsko ili standardno računanje vremena sunce bi u Warschaui i Stockholmu ljeti izlazilo usred noći, a vedre večeri bi i ovdje bile znatno kraće.
Ostali izazovi
Zahtjev Komisije je da koordinira moguće promjene kako bi izbjegli šarenilo vremenskih zona kako bi se izbjegle prepreke za privredu, saobraćaj i prekogranične putnike. Činjenica da se države EU ne usuđuju pozabaviti tim pitanjem opravdavaju se i u Briselu i u Berlinu činjenicom da su poslednjih godina morale da prevaziđu daleko veće izazove poput obuzdavanja posljedica pandemije korone i ruske agresije u Ukrajini.
Države EU međusobno se koordiniraju oko promjene vremena već 28 godina. Ljetno računanje vremena uvedeno je u Njemačkoj 1980. godine s ciljem uštede energije, ali to nije postignuto. Iako se ljeti troši manje električne energije za rasvjetu, više se koristi za grijanja ujutro u proljeće i jesen. Postoje i pritužbe na zdravstvene probleme uzrokovane promjenom koja se ponavlja.
Opet za šest meseci…
Komisija EU i države članice ne mogu se dogovoriti ni ko će izvršiti procjenu uticaja. Berlin i druge vlade pozivaju Brisel da to učini, a iz Brisela kažu da je to stvar država članica jer one bolje poznaju svoje nacionalne karakteristike.
Uprkos svim apelima Parlamenta i Komisije, građani Evrope će nastaviti „pomjerati“ sat svakih šest mjeseci. Da bi zapamtili pravac postoji jednostavna mnemonika: ljeti postavljaju vrtnu garnituru ispred kuće i sat pomjere naprijed, a zimi vratite vrtnu garnituru u kuću i vrate sat.
(R. Č.)
Izvor: br.de
