Čini se da zajednički život na Zemlji postaje sve teži. Čini se da sposobnost za empatija ili želja za životom s drugim ljudima opada.Takav utisak se može steći kada čovjek gleda vijesti ili skroluje po društvenim mrežama.
Ljute objave na društvenim mrežama ljute
Društvene mreže su djelimično odgovorni za problem, kaže bihevioralni terapeut Sina Haghiri u podcastu o psihologiji “The Solution”.
“Društveni mediji sami po sebi nisu loši, ali algoritmi izbacuju sadržaj koji je polarizirajući kako bi zadržali korisnike na platformama što dovodi do stvaranja sve većeg uzbuđenja”, kaže ona.
U studiji Univerziteta Yale broj interakcija na društvenim mrežama procijenjen je na nekoliko miliona. Haghiri izvještava da se pokazalo da “ljudi kojima se prikazuje ljutiti sadržaj na kraju sami počnu proizvoditi sve ljutitiji sadržaj” koja daje i nekoliko savjeta za promjenu ponašanja.
Savjet 1: Budite svjesni ovog mehanizma i pokušajte se ne uključiti u “hor” onih koji proizvode polarizirajuće i ljutite komentare.
Naš mozak nas upozorava kada prikupimo informacije o opasnostima, ali problem je mnogo dublji, objašnjava bihevioralni terapeut.
“Vraćamo se u svijest čovjeka iz kamenog doba. Ono što nam je ostalo od tada je vrlo snažna svijest o opasnosti. Naša psiha je uvijek u potrazi za informacijama o opasnostima jer je to bilo važno za opstanak. Ljudi su se izuzetno dobro sjećali gdje vrebaju opasne životinje i gdje rastu otrovne biljke. Kada ste u nedoumici, to je uvijek bilo važnije od toga koja biljka dobro miriše ili lijepo boji vašu odjeću”, pojašnjava terapeutkinja.
Naš mozak nas nagrađuje hormonima sreće kada prikupljamo informacije o opasnostima jer je to dugo bilo bitno za opstanak. Međutim, razlika u odnosu na život u pećini je u tome što danas imamo pristup beskonačno većem broju informacija u jednom danu nego što su imale sve generacije prije nas u čitavom životu.
“Budući da nas naša psiha nastavlja nagrađivati za to – mi čitamo, klikćemo i dijelimo u prosjeku mnogo više opasnih informacija od bilo čega drugog”, kaže bihevioralni terapeut Sina Haghiri.
Savjet 2: Razmislite o tome koliko informacija o opasnostima zapravo možete podnijeti tokom dana. Sve preko toga utiče na naš pogled na čovječanstvo i naš stav postaje sve negativniji.
Osuđujemo druge strože nego sebe
Postoje i psihološki razlozi zašto se ponekad borimo sa empatijom. Ako sami pogriješimo, obično opravdanje nalazimo u situaciji, a ne u nama kao osobi, kaže Sina Haghiri.
“Ali kada su u pitanju drugi, nismo baš tako mekani u našim ocjenama. Ponašanje više povezujemo sa samim osobom, a ne sa okolnostima”, kaže ona.
Primjer: Ako prođem na crveno to je zato što moram nekoga odvesti u bolnicu. Ako vidim da neko drugi prolazi kroz crveno – ta osoba je jednostavno “loša” iako ne znamo šta su joj zaista bile namjere. Nažalost, ozlojeđenost i predrasude se mnogo lakše šire kada vidimo nešto što smatramo pogrešnim i zaključimo da je osoba jednostavno korumpirana i zla”, kaže Haghiri i napominje da treba vremena i energije da se to shvati.
Savjet 3: Pitajte o mogućim namjerama druge osobe, čak i ako u početku ne odobravate situaciju.
Ako mislimo loše o drugima, to šteti našem zdravlju
Ovaj nedostatak razumijevanja perspektive dovodi do društvenih podjela i sve veće mržnje, objašnjava bihevioralna terapeutkinja. Naglašava da to nije samo društveni problem, nego i lični za svakog pojedinca/ku.
“Ciničan pogled na čovječanstvo je jednostavno loš za naše mentalno zdravlje. Naravno da smo loše raspoloženi ako mislimo da su ljudi zli. Kada se naš pogled na čovječanstvo polako pogoršava, mi prirodno gradimo zid, prolazimo kroz život opreznije, imamo manje pozitivnih iskustava s drugima, a to još više potvrđuje negativnu sliku. To se zove začarani krug”, kaže Haghiri.
Savjet 4: Optimističniji pogled na druge može pomoći.
Ako prečesto pretpostavimo da nam je svako na putu, može nam promaknuti činjenica da su se neki od ovih ljudi spotaknuli, a ako je tako – ne moramo ih prekoračiti, možda im možemo pomoći. Također trebamo učimo da dopremo do sebe i mijenjamo dijelova sebe kojima smo nezadovoljni.
(R. Č.)
Izvor: Br.de
