U Njemačkoj se svakodnevno povećava broj penzionera, a sve je manje zaposlenih, pa stručnjaci preporučuju da se budući penzioneri zaštitite uz, na primjer, kompanijskog penzionog plana ili bAV. Sada se planiranjem penzionisanja često bave same kompanije koje u većini slučajeva ovlaste treću stranu, najčešće osiguravajuće društvo.
Štednja za penziju se često gleda kao dio takozvanog odgođenog plana kompenzacije. Suma bruto plate ide direktno u penzioni plan kompanije, zaposleni ne plaća nikakve doprinose za socijalno osiguranje ili poreze ako doprinosi ne prelaze 302 eura za socijalno osiguranje ili 604 eura poreza, a zaposleni se zauzvrat odriče dijela svoje neto plate. Međutim, 2004. godine savezna vlada je promijenila zahtjeve za doprinose za socijalno osiguranje, a doprinosi za zdravstveno osiguranje i njegu sada dospijevaju tek kada se izvrši uplata.
Kurt Topitsch iz Ichenhausenu u schwäbischen okrugu Günzburg bio je razočaran visinom svoje isplate – uštedio je skoro 110.000 eura u penzionoj šemi kompanije, a isplaćen mu je paušalni iznos.
“Ako se sve sabere, odnosno socijalni doprinosi i porezi, onda je nestalo dobrih 50.000 eura, otprilike polovina”, kaže Topitsch.
Tokom godina u početku štednje nije primijetio promjenu zakona. Stalno je primao pisma o tome kako se mijenjaju kamatne stope na penzioni plan njegove kompanije.
„Ali moj provajder me nije obavijestio o novom zakonu pismom, a da jeste definitivno ne bih nastavio da plaćam“, kaže Topitsch.
No poslodavac nije obavezan to učiniti.
„Ne postoji obaveza poslodavca da obezbjedi imovinu prema zaposlenom. Pojedinac se mora sam informisati o promjenama unutar poreskog sistema“, kaže Sascha Straub iz Centra za potrošače Bayerna.
On savjetuje da budući penzioneri koji štede paze na zakone koji se odnose na penzionu šemu kompanije jer konverzija plata za penzijski plan ostavlja manju bruto platu, manje se uplaćuje u normalno penziono osiguranje. Prema primjeru obračuna iz Centra za savjetovanje potrošača ako 200 eura pretvorite u penzioni plan kompanije – gubit ćete oko 50 do 60 eura mjesečno, zavisno od dužine radnog vijeka, i ako umjereno prilagodite penziju na kraju ćete izgubiti 80 do 100 eura.
Penzijski plan kompanije je posebno vrijedan ako poslodavac daje značajan doprinos. Budući da sam štedi doprinose za socijalno osiguranje, u obavezi je da doprinosi za konverziju svoje plate.
Ako kompanija u potpunosti finansira penzioni plan kompanije, zaposleni ga svakako treba ponijeti sa sobom, kaže zaštitnik potrošača. Penzioni sistem kompanije u koji obje strane uplaćuju podjednako sigurno se dobro isplati.
Ali Savjetodavni centar za potrošače savjetuje mlađim zaposlenicima da razmisle koliko dugo žele ostati u kompaniji jer nije uvijek lako ponijeti penzioni plan iz kompanije kod novog poslodavca.
Koliko će penzioni plan kompanije odgovarati pojedincu zavisi od mnogo faktora. Ograničenja za procjenu doprinosa i administrativni troškovi mogu igrati ulogu kao i da li će zaposlenik imati dodatni prihod u penziji, na primjer od iznajmljivanje.
Ključno je i pitanje šta zapravo čini srž penzijskog plana kompanije, odnosno koliko je isplativo uložiti novac. Zakonodavna vlast je posljednjih godina poboljšala doprinose za socijalno osiguranje, a penzioneri ne moraju plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje do iznosa od 176,75 eura mjesečno, ali u svakom slučaju vrijedi zatražiti informisan savjet i sve izračunati prije prihvatanja penzionog plana kompanije.
(R. Č.)
Izvor: br.de
