Ljudi uče na različite načine – kroz iskustvo, slušanje ili čitanje. Postoje mnoge pretpostavke o ljudskoj inteligenciji i brojni testovi koji je pokušavaju izmjeriti, takođe, postoje studije koje se bave tim pitanjem. Kako bi promatrali kognitivne performanse tokom vremena, istraživači su proučavali šahovske partije.
U studiji, objavljenoj 2020. godine, istraživači su analizirali 24.000 šahovskih partija iz perioda od ukupno 125 godina i na osnovu toga su izveli zaključke o inteligenciji igrača, analizirajući 1,6 miliona poteza. Iznenađujući rezultat je bio da je sposobnost igranja šaha zavisna od dobi. Prema istraživanju, kognitivne sposobnosti dosežu vrhunac u dobi od 35 godina, a zatim stagniraju.
Nedostaci studije
Jedan od autora studije tada je objasnio slabost istraživanja. Naime, šahovski profesionalci obično završavaju karijeru oko 50. godine života i zbog toga istraživači nisu mogli procijeniti kako se inteligencija razvija kod starijih osoba, navodi se u članku na portalu Forschung-und-wissen.de. Emocionalna i socijalna inteligencija nisu bile uključene u ovu studiju.
Svaka dob ima svoju čar
Znanje i vještine koje osoba stiče kroz obrazovanje ili iskustvo tokom života nazivaju se kristalizovanom inteligencijom, a to uključuje, na primjer, znanje o činjenicama, razumijevanje jezika ili rješavanje matematičkih problema. “Što smo stariji i što više znanja i razumijevanja steknemo, to će inteligencija biti jača”, i prema tome, ova inteligencija raste s godinama.
M. Ilić
Izvor: tz.de
