I u policiji su iznenađeni da neki ljudi kod kuće čuvaju gotovinu u iznosu i do 20.000 eura, potvrdio je Verner Kraus, prvi glavni detektiv u sjedištu policije u Münchenu. To se vidi u slučaju pljačkaških napada ili iznuda kada žrtve dosta brzo predaju mnogo novca kriminalcima. Inače čuvanje novca kod kuće je često tema debata debata na online platformama.
Koliko gotovine u prosjeku leži?
U Njemačkoj ne postoje ograničenja za čuvanje gotovine u kući. Posljednje dubinsko istraživanje na ovu temu koje je naručila Deutsche Bundesbank bilo je 2018. godine kada je 78 posto anketiranih izjavilo je da imaju gotovinu „izvan novčanika“.
Prosječan iznos koji se čuva kod kuće ili u sefu banke tada iznosio je 1.364 eura.
“Međutim, ovo je bilo vrlo neravnomjerno raspoređeno po stanovništvu: veliki dio ljudi držao je relativno malo ili nimalo gotovine dok je nekolicina držala velike svote. Stariji ljudi sa većim primanjima i samozaposleni u prosjeku imaju najveće iznose”, rekli su iz Bundesbanke.
No kod ovako osjetljivih pitanja mora se pretpostaviti da ispitanici obično odgovaraju oprezno i ne precizno.
Psi tragači novca nalaze hiljade eura
Ponekad ljudi koji čuvaju gotovinu u kući zature novac ili zaborave gdje su ga ostavili, pa Claudia Nüchter sa svojim psom obučenim za otkrivanje gotovine nudi uslugu pronalaženja novca kada čisti domaćinstva.
“Posebno stariji ljudi, ako dobiju 1.000 eura, misle da im neće trebati i sklone ga negdje. Uz to mnogo ljudi ne ostavlja sav novac na jednom mjesto jer se plaše da bi provalnici, ako dođu, našli i uzeli sve”, pojašnjava Nüchter i kaže da su novac nalazili u možda pola potraga.
„Moj pas je do sada pronalazio iznose i do 35.000 eura, ali često ne nađemo ništa”, kaže Nüchter Ona optimistično procjenjuje da novac otkrije u polovini svojih termina.
„Paradoks gotovine“ u vremenima krize
Procjene stručnjaka su da većina ljudi, da bi se zaštitili, vjerovatno neće nikome reći koliko novca imaju kod kuće. Shodno tome, iznosi iz anketa bi mnoge iznenadili, cijeni Julia Pitters, profesorica poslovne psihologije na Međunarodnom univerzitetu u Erfurtu. No pojašnjava da se „paradoks gotovine“ uočava iznova i iznova u vremenima krize, širom sveta i među generacijama – u vreme pandemije korone u opticaju je bilo deset posto više gotovine nego pre krize.
“Ovo je iznenadilo istraživače jer su mislili da ljudi imaju malo gotovine, a onda su shvatili da samo nisu koristili gotovinu na prodajnom mjestu, već su je gomilali i čuvali kao vrijednosti”, pojašnjava Pitters. Kaže da ljudi u vremenima krize vjeruju da im gotovima garantuje sigurnost veću od elektronskih pandana što nije uvijek racionalno.
Strah, utjeha, nedostatak povjerenja
Drugi razlozi zašto se ljudi više oslanjaju na gotovinu su nedostatak povjerenja u finansijske institucije ili državu, strah od napada na važnu infrastrukturu i sisteme digitalnog plaćanja, manje filijala banaka u ovom području, podizanje novca kao oblik društvenog kontakta, mali afinitet za digitalne procese, gotovina je uobičajeno sredstvo plaćanja koje se može koristiti bilo gdje i bez naknade… Osim toga, neki korisnici BR24 sumnjaju da bi se gotovina mogla držati kod kuće u vezi sa poreskim prekršajima – takozvani crni novac, ali analize Bundesbanke nisu potvrdile ovu pretpostavku.
Policija preporučuje da se gotovina drži u sefu banke ili u fiksnom sefu. Deutsche Schadenhilfe pojašnjava da je gotovina do određenog iznosa u slučaju krađe pokrivena osiguranjem domaćinstva. U zavisnosti od osiguranja, za iznose veće od 2.000 eura može biti neophodan sef visokog kvaliteta, a za bankovne sefove obično postoje ograničenja za maksimalne iznose.
Inače, na pitanje kako počinioci znaju od kojih ljudi se može dobiti mnogo novca glavni inspektor Kraus kaže da je “to je pitanje slučaja – prevaranti pokušaju s različitim ljudima i ako čuju rečenice poput “ali ja nemam ništa kod kuće” probaće ponovo.
(R. Č.)
Izvor: br.de
