U mnogim dijelovima Njemačke učestale su upale pluća kod djece izazvane mikoplazmama. Ove bakterije, koje nemaju ćelijski zid, otporne su na mnoge antibiotike. Pročitajte kako roditelji mogu prepoznati infekciju i šta treba poduzeti u slučaju upale pluća izazvane mikoplazmama.
Koji simptomi ukazuju na upalu pluća izazvanu mikoplazmama?
Dok su upale pluća izazvane mikoplazmama prethodnih godina bile rijetke, ove godine se češće javljaju, rekao je virolog Rolf Kaiser iz Mreže kliničke virologije. Najčešće su pogođena djeca i adolescent, a jedan od mogućih razloga je što su zbog pandemijskih mjera posljednjih godina ovi uzročnici manje kružili.
Kod djece temperatura rijetko prelazi 38,5 stepeni tokom upale pluća izazvane mikoplazmama, objašnjava Udruženje pulmoloških klinika (VPK). Osim povišene temperature, suvog nadražajnog kašlja bez iskašljavanja, opšteg osjećaja slabosti i glavobolje, tipični su simptomi. Kako mikoplazme mogu djelovati i izvan pluća, mogu se javiti bolne reakcije na koži i sluznici, a u težim slučajevima moguća su i neurološka oštećenja.
Bolest obično počinje postepeno, pa može proći neko vrijeme dok se ne prepozna. Ako su djeca bolesna duže od nekoliko dana, roditelji bi trebali odvesti dijete ljekaru, savjetuje virolog Rolf Kaiser. Mikoplazmena infekcija može se potvrditi brisom grla, a često i rendgenskim snimkom grudnog koša.
Kako se liječi upala pluća izazvana mikoplazmama?
Način liječenja upale pluća izazvane mikoplazmama zavisi od težine simptoma. Antibiotici mogu značajno skratiti trajanje bolesti kod težih slučajeva. Budući da mikoplazme nemaju ćelijski zid, antibiotici koji djeluju na ćelijske zidove (poput penicilina) nisu efikasni. Kod djece su prema tome najčešće primjenljivi antibiotici sa drugačijim mehanizmima djelovanja, poput doksiciklina ili eritromicina.
Pored terapije lijekovima, bolesna djeca trebaju se odmarati i izbjegavati fizičke napore, roditelji bi takođe trebali paziti da djeca piju dovoljno tečnosti.
Postoje li načini zaštite od infekcije?
Mikoplazme se prenose kapljičnom infekcijom. Kada ljudi borave u zatvorenom prostoru, kao što je slučaj u vrtićima ili školama, teško je spriječiti infekciju, takođe, zbog duge inkubacije bolesti, često ostaje neprepoznata. Jedna od zaštitnih mjera koja može smanjiti rizik od infekcije je temeljna higijena ruku, ukoliko dijete pokazuje simptome respiratorne infekcije, roditelji bi ga trebali zadržati kod kuće dok simptomi ne prođu.
M. Ilić
Izvor: tz.de
