Mogu li prekomjerna tjelesna težina i izgled učenika utjecati na njihove školske ocjene? Prema nedavnoj studiji, osim podrijetla i spola, težina učenika također može igrati ulogu u ocjenjivanju. Mnogi se učenici pitaju zašto su njihovi kolege iz klupe dobili bolje ocjene za isti test. Razlikovanje između subjektivnog osjećaja nepravde i stvarne diskriminacije od strane nastavnika može biti izazovno.
Brojne studije su pokazale da u školama postoje nejednakosti i diskriminacije koje se odražavaju na ocjene. Studija Sveučilišta u Bernu i Sveučilišta u Zürichu, objavljena u srpnju 2024. godine, istraživala je koje sve čimbenike nastavnici uzimaju u obzir prilikom ocjenjivanja. Rezultati su pokazali da, osim podrijetla, spola i socijalnog statusa, i tjelesna težina može utjecati na bolje ili lošije ocjene.
Istraživači su koristili podatke iz Nacionalnog obrazovnog panela u Njemačkoj, dugoročnog projekta koji prikuplja podatke kako bi bolje razumio obrazovne procese i čimbenike koji utječu na obrazovni put. Analiza podataka 14.000 devetih razreda iz 2010. godine pokazala je da ocjene mogu varirati ovisno o spolu, tjelesnoj težini, migracijskom podrijetlu i socijalnom statusu učenika.
Roditelji su često svjedoci nejednakosti u školama. Ilona Zehetleitner iz inicijative “Übertritt Bayern” primijetila je da su djeca iz imigrantskih obitelji i ona iz nižih socijalnih slojeva često žrtve diskriminacije. Prema njenim iskustvima, izgled, stil odijevanja i prekomjerna težina mogu također utjecati na ocjene.
Škole bi trebale prepoznati diskriminaciju i raditi na promicanju jednakosti. Socijalno porijeklo može se odraziti na odjeći, pomoći koju djeca dobivaju kod kuće pri učenju i načinu na koji se djeca i roditelji ponašaju u školi. Diskriminacija se može temeljiti na etničkoj pripadnosti, spolu, religiji, invaliditetu, dobi ili seksualnoj orijentaciji.
Norme i očekivanja mogu nesvjesno dovesti do diskriminacije, pogotovo kada nastavnici nisu svjesni vlastitih privilegija. Također, istraživanje pokazuje da je tjelesna težina često kategorizirana kroz norme poput indeksa tjelesne mase (BMI). Diskriminacija se može dogoditi kada učenici ne odgovaraju ovim normama.
Kad se nekoliko diskriminacijskih čimbenika spoji, to se naziva “intersekcionalna diskriminacija”. Na primjer, dječak turskog podrijetla, koji je također prekomjerne tjelesne težine i dolazi iz nižeg socijalnog sloja, vjerojatno će dobiti najviše pristrane ocjene. Suprotno tome, mršava djevojčica iz dobrostojeće njemačke obitelji može dobiti bolje ocjene i za osrednje rezultate.
Posljedice diskriminacije u školama mogu biti ozbiljne, utječući na samopouzdanje, motivaciju i buduće obrazovne i karijerne mogućnosti učenika. Razgovor s nastavnicima i podizanje svijesti o diskriminaciji ključni su koraci prema stvaranju pravednijeg obrazovnog sustava.
Irma Pavić
Izvor: br.de
