Prema jednom novinskom izvještaju, insolventnost prijeti čak u februaru. Savezni ministar zdravstva Lauterbach se ne slaže sa tim i upozorava na širenje panike. Najvažnija pitanja i odgovori:
Mogu li fondovi za njegu bankrotirati?
Prema mišljenju stručnjaka, nemoguće je da osiguranje za njegu u cjelini doživi neku vrstu bankrota. Događalo se da su pojedini fondovi u okviru zakonskog zdravstvenog osiguranja morali zatvoriti, jer više nisu mogli pokriti troškove svojim prihodima. Osiguranje za njegu obavlja sveobuhvatnu funkciju koja se provodi kroz različite nosioce zakonskog i privatnog zdravstvenog osiguranja, i zbog toga se smatra nemogućim da osiguranje za njegu u cjelini bankrotira.
Trebaju li osiguranici ili pružaoci usluga njege strahovati da fondovi više neće plaćati?
Iako osiguranje za njegu ne može bankrotirati, postoji zabrinutost da na nekim mjestima novac neće biti dostupan. Ipak, predstavnik AOK saveza smatra da su upozorenja da fondovi za njegu uskoro neće moći ispuniti svoje finansijske obaveze “pretjerano alarmantna”. Istovremeno, AOK savez kritikuje što povećanje naknada za osiguranike, koje je trebalo stupiti na snagu 1. januara, još nije službeno najavljeno od strane vlade. Zbog toga se očekuje da povećanje pomoći za njegu od 4,5 posto neće biti moguće, kako je ranije planirano, nego će se desiti kasnije, upozorava AOK savez.
Zašto je osiguranje za njegu u finansijskoj krizi?
Kao što je odavno poznato, broj ljudi koji imaju pravo na naknade iz osiguranja za njegu raste iz godine u godinu. Jedan od razloga je proširenje prava na njegu u posljednjim godinama, posebno za pacijente sa demencijom. Osim toga, poduzete su različite mjere za poboljšanje plaćanja njegovatelja, na primjer, kroz regulisanje minimalne plate. Tako se može objasniti da su se troškovi osiguranja za njegu udvostručili između 2009. i 2023. godine, sa otprilike 30 milijardi eura na oko 60 milijardi eura.
U različitim granama socijalnog osiguranja često dolazi do finansijskih problema jer su njihovi prihodi direktno povezani sa ekonomijom i tržištem rada. Ukoliko se ekonomija usporava, plate rastu sporo, a nezaposlenost raste, to negativno utiče na prihode socijalnih fondova. Sa druge strane, troškovi zdravstvenog i osiguranja za njegu stalno rastu zbog povećane potrebe i sve većeg broja mogućnosti liječenja.
Kako se može riješiti finansijska kriza u osiguranju za njegu?
Prema izračunima AOK saveza, doprinosi za osiguranje za njegu trebali bi porasti za 0,2 do 0,3 postotna poena kako bi se pokrio finansijski manjak. Drugi način bio bi finansiranje fondova za njegu iz državnog budžeta. Prema izračunima saveza zakonskog zdravstvenog osiguranja, osiguranje za njegu svake godine troši oko 4 milijarde eura na penzijske doprinose članova porodice koji njeguju, što bi, prema mišljenju saveza, trebalo biti finansirano iz poreznih sredstava. Fondovi za njegu imali su dodatne troškove od 5,3 milijarde eura tokom pandemije koronavirusa, za koje država nije pružila podršku, objašnjava savez zakonskog zdravstvenog osiguranja.
Šta bi povećanje doprinosa značilo za osiguranike?
Ukoliko bi doprinos za osiguranje za njegu bio povećan za 0,3 postotna poena kako bi se pokrio finansijski manjak, zaposleni sa bruto mjesečnom platom od 4000 eura morali bi platiti 12 eura više, a taj iznos bi bio podijeljen između zaposlenika i poslodavca.
Osiguranje za njegu, međutim, nije jedina grana socijalnog osiguranja pod pritiskom da poveća doprinose. Zakonsko zdravstveno osiguranje je već povećalo doprinose u proteklim mjesecima, a dodatna povećanja se očekuju početkom sljedeće godine.
Kod zdravstvenog osiguranja, pojedini fondovi sami određuju visinu doprinosa, pa osiguranici mogu preći u jeftiniji fond ako žele. U osiguranju za njegu, doprinosi su isti kod svih fondova i prelazak u drugi fond nije moguć.
M. Ilić
Izvor: br.de