Bolovanje je vrijeme u kom zaposleni sa zakonitim zdravstvenim osiguranjem zbog bolesti odsustvuju s posla duže vrijeme. Odgovorno zdravstveno osiguranje obično isplaćuje naknadu za zaposlene ako bolovanje potraje šest sedmica tokom kojih poslodavac isplaćuje redovnu platu.
Naknada za bolovanje iznosi 70 posto posljednje plate uz koju su plaćeni doprinosi, a najviše 90 posto neto plate. Iznosa naknade za bolovanje ponekad može biti sporan između ostalog i zbog povremenih jednokratnih isplata.
Prema presudi Državnog socijalnog suda u Stuttgartu (AZ: L 5 KR 3231/21), neredovne jednokratne isplate ne moraju se uzeti u obzir u izračunu naknade za bolovanje. Radna grupa za socijalno pravo Njemačke advokatske komore (DAV) objašnjava da su u izračun visine naknade uključene samo redovne jednokratne isplate kao što su božićnice ili regresi.
U konkretnom slučaju na koji se odnosi presuda čovjek koji je imao dobrovoljno zdravstveno osiguranje i koji je, nakon šest sedmica kontinuirane isplate plate, od fonda obaveznog zdravstvenog osiguranja primio naknadu za bolovanje od 99,52 eura neto. Tužitelj je smatrao da su za obračun relevantne različite jednokratne naknade koje je primao u posljednja tri mjeseca prije početka nesposobnosti za rad i da bi naknada za bolovanje trebalo da bude veća. No prema odluci Državnog socijalnog suda u Stuttgartu, pri obračunu naknade za bolovanje uzimaju se u obzir samo redovne jednokratne isplate, a naknada dodijeljena zbog izuzetnih okolnosti neće biti uzeta u obzir osim ako se isplata ne vrši redovno.
(R. Č.)
Izvor: tz.de
