To je u utorak saopštio IAB za Niedersachsen i Bremen. Iako se zapošljavanje u zanimanjima koja se bave dječijom njegom i odgojem povećalo posljednjih godina – od 2013. godine za 52 posto – sa prosječno 2.000 do 2.700 diplomiranih godišnje, koji bi vjerovatno ostali trajno u ovom zanimanju, broj osoblja iz 2022. mogao bi se održati.
Prema studiji, krajem juna 2022. godine, oko 78.200 ljudi radilo je u dječijoj njezi i odgoju pod ugovorom o socijalnom osiguranju, što je 2,5 posto svih zaposlenih u Niedersachsen-u, međutim, samo 59 posto vaspitača ostaje na poslu duže od dvanaest mjeseci. Zaposleni mlađi od 40 godina napuštaju posao brže od starijih, navodi se u studiji. Autori studije kao razlog navode probleme sa usklađivanjem porodice i posla, kao i nedostatak mogućnosti za karijeru. Radno vrijeme takođe igra ulogu: prema studiji, radnici sa skraćenim radnim vremenom ostaju duže na poslu nego oni sa punim radnim vremenom, vjerovatno zbog “opšte i lične opterećenosti kod skoro punog radnog vremena.”
Kako bi se poboljšala situacija sa osobljem u dječijoj njezi, autori su iznijeli nekoliko prijedloga, među kojima su mjere za brži povratak zaposlenih nakon prekida rada i povećanje dužine njihovog ostanka u poslu. Povećanje radnog vremena vaspitača takođe bi moglo pomoći u osiguravanju stručne radne snage. Dalje, autori predlažu zapošljavanje više vaspitača sa migrantskim porijeklom – trenutno je njihov udio samo tri posto. U tu svrhu bi trebalo ubrzati ili omogućiti priznavanje stranih diploma i odgovarajućih kvalifikacija.
Savezna agencija za rad takođe zagovara veću upotrebu prekvalifikacija. Agencija može finansijski podržati kvalifikaciju nezaposlenih. “Ovdje imamo neiskorištene potencijale”, smatra Pfeiffer. U svakom slučaju, plata bi u debati o privlačenju dodatne stručne radne snage “trenutno trebala igrati sporednu ulogu”. Sa bruto platom od oko 3.600 eura, srednji prihod vaspitača u punom radnom vremenu sada je čak nešto iznad prosječnog prihoda svih zaposlenih u Niedersachsen-u.
M. Ilić
Izvor: ndr.de
