Mustafa Erciyas, državljanin Turske koji već 23 godine živi u Njemačkoj, od čega 15 u München-u, nije se želio odreći svog turskog državljanstva. Međutim, omogućeno mu je imati oba pasoša te je odmah podnio zahtjev za njemačko državljanstvo. Zahtjev je morao podnijeti uz test državljanstva, sertifikat o poznavanju njemačkog jezika i dokaze o redovnim prihodima.
Prema novom zakonu o sticanju državljanstva, aplikanti više ne moraju odreći svoje postojeće državljanstvo. Ponekad nije bilo ni moguće odreći se vlastitog državljanstva, objašnjava Willi Dräxler, referent za integraciju u Caritas-u, ili su morali pretrpjeti gubitke ili nisu mogli naslijediti imovinu roditelja u zemlji porijekla.
Reforma treba olakšati sticanje državljanstva i sami kriterijumi za sticanje državljanstva se mijenjaju: Kada je Arif Abdullah Haidary 2015. godine kao maloljetni izbjeglica iz Avganistana došao u Njemačku, morao je čekati osam godina da podnese zahtjev za državljanstvo a sada je to moguće već nakon pet godina, u posebnim slučajevima čak i nakon tri godine.
Novi zakon o državljanstvu olakšava situaciju, na primjer, radnicima koji su došli u Njemačku do 30. juna 1974. godine, više im nije potreban test njemačkog jezika, niti test državljanstva a dovoljan je dokaz usmenog poznavanja jezika. Zahtjev za sticanje državljanstva prema novom zakonu može se podnijeti i onlajn. Agencije u Nurnberg-u i München-u očekuju da će se broj zahtjeva utrostručiti.
Grad München će se suočiti sa dodatnim opterećenjem od oko 20.000 postupaka sticanja državljanstva jer je obrada poprilično kompleksna, kažu nadležni. Već sada postoji – takođe, zbog talasa izbjeglica 2015/16 – rekordno puno sticanja državljanstva a u Bavarskoj je 2023. godine bilo 36.103 ukupno, gotovo 8000 više nego prethodne godine, izvještava bavarsko ministarstvo unutrašnjih poslova.
Ukoliko se kapaciteti u agencijama ne povećaju značajno, postupci bi mogli potrajati godinama. Prema ministarstvu unutrašnjih poslova, uslovi za sticanje državljanstva će biti strogo provjereni, aplikanti će morati imati dobro poznavanje njemačkog jezika i pridržavati se demokratskog ustava, odnosno njemačkog ustava. Kako će se to tačno provjeriti u praksi, još nije sasvim jasno.
Novi građani, kako je zakonom zahtijevano, takođe će biti ispitani o mogućim antisemitskim i rasističkim tendencijama. To je apsolutno legitimno, kaže predsjednik turske zajednice, Vural Ünlü, pitanje je samo kako se mogu istraživati takve teme, kako se procjenjuje uvjerenje. Vural je izjavio da bi bilo dobro da agencije povećaju broj zaposlenih i samim time bi se ubrzali postupci digitalizacije.
M.I.
Izvor: br.de
