Search
Image by Igor Ovsyannykov from Pixabay

Potrošačke organizacije upozoravaju na trikove industrije

Kada proizvođači povećaju cijene, to u supermarketima često prođe neprimijećeno. Pakovanja sadrže mnogo vazduha, a sok je pomiješan sa vodom.

Mnogi proizvođači već dugo varaju tako što svojim kupcima prikazuju više sadržaja nego što zapravo ima u pakovanju. Nakon inflacijskih udara proteklih godina, budžeti miliona domaćinstava su postali još manji. Zbog toga je još iritantnije kada proizvodi ne ispunjavaju ono što pakovanje sugeriše. Na koje načine proizvođači varaju?

Kod “šrinkflacije”, poznate i kao smanjenje pakovanja, proizvođači smanjuju količinu proizvoda u pakovanju, dok cijene ostaju iste ili čak rastu. Potrošačka organizacija u Hamburg-u godinama uklanja prevarantska pakovanja iz prodavnica, a trenutno bilježe rekordan broj takvih proizvoda.

Primjer: “Lays Bugles Paprika Style kukuruzni snack”. U starom pakovanju bilo je 95 grama, dok novo pakovanje sadrži samo 75 grama. Cijena je ostala ista: 1,99 eura. To predstavlja povećanje cijene za 27%, što je značajno povećanje, kaže Armin Valet iz potrošačke organizacije u Hamburg-u, a mnogi potrošači to i ne primijete. Iako je novo pakovanje minimalno manje, bez direktnog upoređivanja to nije očigledno.

Drugi primjer: Tečnost za ispiranje usta “Listerine Total Care”. Količina je smanjena: sa 600 ml na 500 ml. Cijena je, međutim, porasla: sa 4,45 eura na 4,95 eura, a to je skriveno povećanje cijene od preko 33%. Na polici to gotovo da nije vidljivo. Valet pokazuje razliku između starog i novog proizvoda: “Boca na prvi pogled izgleda isto, vidite samo da je debljina dna smanjena, i to pokazuje da ovo nije slučajno, već namjerno, kako bi se potrošači što manje obavijestili i prevarili.”

Ovo pogađa razne proizvode: margarin, jogurte, čokolade, i događa se da u novim vizuelno većim pakovanjima ima manje nego u starijim, manjim. “Kompanije nemaju interesa da to jasno označe – razumljivo, jer inače to ne bi skrivali”, kaže jedna potrošačica. Druga kaže: “Mislila sam da margarin u pakovanju uvijek ima 500 grama, kupila sam ga nedavno i vidjela da ima samo 400 grama, iako košta isto.”

Ina Bockholt iz Stiftung Warentest-a redovno prati skrivena povećanja cijena. Ona objašnjava zašto proizvođači radije smanjuju sadržaj nego podižu cijene: “Mnogi potrošači imaju određene cjenovne pragove, ne žele platiti više od jednog eura za tjesteninu ili više od 1,99 eura za druge proizvode.” “Šrinkflacija” pomaže proizvođačima da ne prelaze te pragove, dok zadržavaju ili čak povećavaju svoju dobit.

Ovo potrošačima prazni novčanike, kaže ona. “Ako redovno kupujete ove proizvode – jednom sedmično, i to više proizvoda sa ‘šrinkflacijom’ – to može značiti da godišnje platite nekoliko stotina eura više zbog ovih proizvoda.”

Ko profitira od ove prakse? Prvenstveno brendirani proizvođači, kaže Philipp Hennerkes iz Saveznog udruženja njemačke trgovine hranom (BVLH). Pregovori sa međunarodnim korporacijama su teški: “Pritisak na trgovce je ogroman jer kupci zahtijevaju poznate brendove na policama. Zbog toga moramo sklapati dogovore, a nalazimo se u slabijoj pregovaračkoj poziciji jer su marže u trgovini vrlo male.”

Kompanije često štede na kvalitetu sastojaka, cijene i količine ostaju iste, ali proizvođači koriste manje vrijedne sastojke, čime pogoršavaju kvalitetu proizvoda, a to je posebno izraženo kod voćnih sokova.

Često se mijenjaju sastojci, kaže Valet iz potrošačke organizacije u Hamburg-u. Primjer: voćni sok Granini. On je analizirao: “Količina soka od narandže je prepolovljena. Prije ste imali pravi voćni sok sa 100% narandže. Sada imate samo 50%, uz dodatak vode i šećera, kako bi ukus bio sličan, ali samo da bi se uštedilo na troškovima sirovina.”

Treći trik su pakovanja sa mnogo vazduha. Velika pakovanja ukazuju na veći sadržaj, a zapravo, u proizvodu ima mnogo manje nego što potrošač misli. Potrošačka organizacija u Hamburg-u razotkriva takve proizvode uz pomoć rendgenskog aparata, bilo da su u pitanju musli, čips ili dodaci prehrani, zakonski se takva pakovanja rijetko mogu kritikovati.

Postoje mnogi izuzeci od pravila da pakovanje ne smije zavaravati potrošača o stvarnom sadržaju”, kaže Valet. Kod mnogih proizvođača kozmetike, pakovanja sadrže podignuo dno ili umetke, pa je tegla kreme znatno manja od kutije.

M. Ilić

Izvor: tagesschau.de

Link

Leave A Comment

You must be logged in to post a comment

Shopping Basket
WestBalkan Radio

Preuzmi aplikaciju

Prijavi se na naš bilten