Prevaranti prvenstveno moraju pokušati dobiti pristup računu, zbog toga se računari ili pametni telefoni hakuju, odnosno instalira se zlonamjerni softver. To omogućava prikazivanje lažne stranice kada korisnik pokrene online bankarstvo. Interfejs aplikacije za bankarstvo izgledaju gotovo isto kao i inače, zapravo, korisnik unosi svoje pristupne podatke kriminalcima, a ne na server banke, i na taj način prevaranti već imaju pristup računu.
Telefonski pozivi lažnih zaposlenika banke
Ipak, još uvijek ne mogu izvršavati transakcije, potrebna im je autorizacija za svaku transakciju. Idealno bi bilo da vlasnik računa koristi drugi uređaj za to, na primjer, Tan generator. Da bi dobili ovu autorizaciju, prevaranti koriste različite trikove. Stiftung Warentest je izvijestio o prevarantu koji je pozvao klijenta i predstavio se kao zaposlenik sigurnosnog odjela njegove banke. Prevarant je objasnio da mora poništiti greškom napravljenu transakciju na računu. Budući da je klijent bio sumnjičav, prevarant mu je pročitao detalje iz njegovih izvoda sa računa koje je mogao vidjeti bez Tan generatora. Nakon toga, klijent je bio uvjeren i dao odobrenje za transakciju, međutim, nije poništena lažna transakcija, već je račun ispražnjen.
Super-prevara sa kreditima
Budući da nekim prevarantima saldo na računu nije dovoljan, uzimaju kredit na tuđe ime. Potrošački krediti se sada mogu dobiti putem interneta za nekoliko minuta, potrebno je samo identifikovati se, a to se obavlja putem online identifikacije, pri čemu se osoba snima kamerom i pokazuje ličnu kartu. Warentest izvještava o prevarantima koji su svojim žrtvama objasnili da će dobiti novac od osiguranja, ali da se moraju online identifikovati. U konkretnom slučaju, prevaranti su uzeli kredit od 56.000 eura, koji je najprije položen na račun žrtve, te su brzo prebacili novac, uključujući 14.000 eura prethodnog salda i prekoračenja. Rezultat: ukupno 70.000 eura je nestalo.
Savjeti kako otežati posao prevarantima
Osnovno pravilo: koristite samo računare i pametne telefone sa ažuriranim softverom za online bankarstvo. To smanjuje rizik od hakovanja, takođe, potrošačke organizacije redovno upozoravaju da ne klikćete na linkove poslati u e-mailovima (u ime vaše banke). Tako lako možete završiti na lažnim stranicama koje izgledaju vrlo uvjerljivo.
Postoje jasni znakovi upozorenja
Trebate biti vrlo pažljivi ako se nakon unosa Tan broja pojavi poruka o grešci. Možda ste samo pogriješili prilikom unosa, ali takođe može značiti da su prevaranti presreli Tan i već ga iskoristili za svoju transakciju. Warentest savjetuje da odmah kontaktirate banku i provjerite je li sve u redu na računu.
Uvijek budite skeptični
Prevaranti uglavnom računaju na naivnost svojih žrtava, međutim, uvijek treba postati oprezan ako vas nazove navodni bankar. Ukoliko traži da odobrite transakciju putem telefona, jasno je da se radi o pokušaju prevare, jer zaposlenici banke to nikada ne rade. Budite oprezni takođe, ako se od vas traži da se online identifikujete putem lične karte.
Često vam banke vraćaju novac
Ako novac nestane sa računa, u svakom slučaju trebate pokušati da ga vratite. Banke su odgovorne za svoje online bankarstvo i mogu odbiti naknadu samo ako mogu dokazati da ste postupali krajnje nepažljivo. U najgorem slučaju, potrebno je pokrenuti sudski postupak protiv banke.
M. Ilić
Izvor: br.de
