Zimsko računanje vremena traje pet mjeseci i kraće je od ljetnog računanja vremena koje traje sedam mjeseci.
Većina Nijemaca je protiv promjene vremena
Istraživanje Instituta za istraživanje javnog mnijenja YouGov (https://yougov.de/politics/articles/45452-drei-viertel-der-deutschen-wollen-abschaffung-der-) iz 2023. pokazuje da bi 75 posto Nijemaca odmah ukinulo promjenu vremena kada bi mogli. U poređenju s drugim evropskim država – to najveći procenat, ni u jednoj drugoj državi Evrope ljudi nemaju toloiki otpor prema promjeni vremena. Samo 18 posto ispitanih Nijemaca smatra da je promjena vremena u redu.
Međutim, uprkos mišljenju ili želji većine građana EU, pomjeranje sata ili promjena računanja vremena neće uskoro biti ukinuta – na nivou EU o tome se neće razgovarati do 2026. godine, rekla je za MDR zastupnica Zelenih Anna Cavazzini. Zemlje EU bi morale da se dogovore da li će preuzeti ljetno ili zimsko računanje vremena kako bi se izbjegle različite vremenske zona u Evropi.
Prijeti li Evropi vremenska zbrka?
Problem nastaje jer države EU mogu same odlučiti da li žele živjeti u ljetnom ili zimskom računanju vremena, ali se očigledno ne mogu složiti oko toga. EU je ogromna struktura sa glavnom vremenskom zonom koja se proteže od Poljske do Španije. Što je istočnije – to dan prije počinje jer sunce izlazi na istoku. Ako je standardno vrijeme ili zimsko računanje vremena u Njemačkoj – dan u Poljskoj počinje oko 3 sata ujutro u julu, a u Španiji je tada još mračna noć i stoga nije čudo što Poljska teži trajnom ljetnom računanju vremena. Bez usaglašavanja na unutrašnjem tržištu EU nastao bi potpuni haos – datumi isporuke i radno vrijeme bi se razlikovali i trebalo bi uspostaviti tabela vremenskih zona za svaku zemlju!
Poremećaj unutrašnjeg sata
Prema reprezentativnom istraživanju zdravstvenog osiguranja DAK iz 2023. godine 25 posto Nijemaca ima pritužbe na promjenu sata jer promjenu prate umor, poremećaji spavanja, poteškoće u koncentraciji i razdražljivost. Žene su znatno češće pogođene zdravstvenim problemima nego muškarci. Hronobiolozi koji istražuju bioritme ljudi zagovaraju „normalno vrijeme“, odnosno zimsko računanje vremena. Ljekari upozoravaju da je ljetno računanje vremena “vještačko” vrijeme – ujutru oduzima svjetlost što se negativno odražava na radni učinak, a opterećuje organizam dodatnim satom svjetlosti uveče kada već duže vrijeme organizam želi san.
Više nesreća sa divljim životinjama nakon promjene vremena
Stručnjaci također ukazuju na sve veći rizik od nesreća koje uključuju divlje životinje nakon promjene vremena.
“Nakon prelaska sa zimskog na ljetno računanje vremena mnogi putnici su ponovo na putu na posao u mraku ili u sumrak ujutro, a time i u onim satima kada postoji povećan rizik od prelaska divljih životinja na puteve”, upozorilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Sachsen-Anhalt.
Zašto okrećemo sat?
Ljetno računanje vremena uvedeno je u Njemačkoj 1980. godine. Razlog je, između ostalog, bila i tadašnja naftna kriza: da bi se uštedjela energija sunce je trebalo da sija jedan sat duže da bi se svjetlo upalilo sat kasnije. No prema podacima Federalne agencije za okoliš – potrošnja energije je u porastu jer se u hladnim mjesecima (mart, april i oktobar) više grije ujutro.
“Nije moguće točno kvantificirati koliko se zapravo energije uštedi prelaskom na ljetno računanje vremena jer promjena dovodi do manje potrošnje na jednom mjestu i veće potrošnje na drugom”, zaključuju iz Federalne agencije za okoliš.
Kod uvođenja promjene računanja vremena, osim uštede energije, radilo se i o usklađivanju sa susjednim zemljama: Francuska i Italija mijenjaju satove od 1966. i 1967. godine. U Evropskoj uniji konačno je 1996. godine standardizirano vrijeme u kojem se primjenjuje ljetno računanje vremena za zemlje članice – na ljetno računanje vremena prelazimo posljednjeg vikenda u martu i vraćamo se na standardno računanje vremena posljednjeg vikenda u oktobru.
(R. Č.)
Izvor: brisant.de
