Nirnberg: Sredinom februara 2024. godine, tokom građevinskih radova na zgradi doma za penzionere, pronađeni su brojni ljudski skeleti. Brzo je postalo očigledno da je taj lokalitet nekada bio groblje zaraženih kugom. Istraživanje je potvrdilo da je na tom mjestu sahranjeno više od 700 umrlih od kuge u 17. vijeku što lokalitet čini jednim od najvećih groblja kuge u Nemačkoj.
Opasni virus iz leda – krije li opasnosti i groblje kuge u Nirnbergu?
S vremena na vrijeme u javnosti se pojave zastrašujuće priče da bi patogeni mogli ponovo postati aktivni zbog odmrzavanja permafrosta kao posljedica klimatskih promjena – u februaru prošle godine tim istraživača iz Francuske uspio je oživjeti viruse iz leda. Sada su u Nirnbergu otkriveni smrtni slučajevi od kuge i treba ih ispitati jer je nakon otkrića u Francuskoj strah osnovan.
No nema razloga za brigu. Gradska arheologinja u Nirnbergu Melani Langbein je za Bayerischer Rundfunk (BR) pojasnila da na skeletima pohranjenim prije više od 300 godina nema aktivnih patogena kuge.
Bakterije kuge su općenito vrlo zarazne – ali ne nakon nekoliko stoljeća
U osnovi, kako piše Institut Robert Koch (RKI), bakterija zvana Yersinia pestis koja uzrokuje kugu je vrlo zarazna i na leševima i zbog toga manipulacija tijelima ljudi koji su umrli od kuge treba biti svedeno na minimum. Ali sposobnost bakterije da preživi ograničena je na najviše nekoliko mjeseci, a ne nekoliko stoljeća. Stoga iskopavanje i ispitivanje ostataka umrlih od kuge u Nirnbergu ne predstavlja opasnost od infekcije. Osim toga, kuga danas u Njemačkoj ne bi bila ni približno toliko opasna kao u 17. vijeku jer bi mogla biti suzbijena antibioticima.
(R. Č.)
Izvor: TZ.de