Nakon izborima za državni parlament u Austriji desničarska konzervativna FPÖ je najjača sa 28,9 posto glasova dok je ÖVP na drugom mjestu sa 26,3 posto što je dvocifren gubitak i najveći pad stranke na izborima ikada. Sada dolazi težak zadatak formiranja koalicije koja treba formirati stabilnu vladu koja će imati zadatak da ponovo pokrene ekonomiju zemlje jer je tamo ekonomska situacija ozbiljnija nego u Njemačkoj.
Ekonomija u Austriji najgora u EU
Ekonomija u Austriji već duže vrijeme stagnira – još 2019. godine je privreda u toj zemlji u četvrtom kvartalu pala za 0,6 posto. Zatim je došla korona-pandemija koja je izazvala ozbiljan ekonomski pad širom svijeta, ali Austrija se od tada nije oporavila. Od četvrtog kvartala 2020. Austrija je u tromjesečnim izvještajima Evropskog zavoda za statistiku sedam puta pokazivala pad parametara dok je Njemačka šest puta bila na dnu. Austrijska nacionalna banka (OeNB) na kraju 2024. godine očekuje pad privrede od 0,7 posto za cijelu godinu nakon što je 2023. godine već pala za 0,7 posto.
Inflacija u Austriji je znatno viša nego u Njemačkoj
Pokazalo se i da je inflacija u Austriji upornija nego u Njemačkoj. U oktobru, novembru i decembru 2023. godine je i dalje bila iznad pet posto dok je stopa inflacije bila ispod četiri posto. Pretpostaviti je da su za Austrijance te visoke cijene imale važnu ulogu pri glasanju na izborima.
Uz to je nezaposlenost u Austriji veća nego u Njemačkoj – u septembru 2024. je bila 6,6 posto, a u avgustu 6,7 posto. To je manje nego na početku godine kada je 8,1 posto ljudi tražilo posao. Poređenja radi, u Njemačkoj tje a stopa u septembru 2024. godine bila 6,0 posto što je najviši nivo od pandemijskih godina.
Visoka cijena goriva prilika za desničarske populiste
Razlozi za slabu ekonomiju u Austriji su u suštini isti kao i u Njemačkoj: slaba potrošnja, mnogo birokratije i previsoke cijene energije uprkos činjenici da Austrija još uvijek uvozi naftu iz Rusije, ali to je imalo mali ili nikakav uticaj na cijene u alpskoj zemlji.
Pomak udesno je posljedica ekonomske frustracije birača, a to se može vidjeti i u drugim zemljama koje su imale lošu ekonomiju posljednjih godina: italijanska ekonomija je mirovala od 2022. godine, u posljednja tri kvartala zabilježene su stope rasta od 0,1, 0,3 i 0,2 posto; u Švedskoj i Finskoj ekonomija je padala u četiri od posljednjih osam kvartala; u Nizozemskoj se smanjivala u pet od osam kvartala. I nije iznenađujuće da su desničarski populisti došli na vlast u ovim zemljama, ali to bi trebalo biti upozorenje Njemačkoj prije saveznih izbora 2025. godine: ekonomski pad i strah od prosperiteta hrane populiste. Trenutne ankete za izbore u narednoj godini pokazuju da AfD ima 19 posto u cijeloj zemlji.
(R. Č.)
Izvor: tz.de
