Ukrajina već mjesecima traži dozvolu za upotrebu zapadnog oružja protiv ciljeva duboko unutar Rusije, kako bi se bolje branila od ruskih napada. Do sada je Biden to odbijao, strahujući od rizika direktnog sukoba SAD-a i NATO-a s Rusijom. Promjena stava navodno je rezultat povećanja ruskih snaga zahvaljujući dolasku hiljada vojnika iz Sjeverne Koreje, izvještavaju New York Times i drugi američki mediji.
Prvobitno je riječ o raketama tipa ATACMS, koje će Ukrajina koristiti u regionu Kursk. Ovo granično područje Ukrajina je neočekivano zauzela u avgustu, ali se sada očekuje ruska kontraofanziva uz pomoć sjevernokorejskih trupa.
Biden, čiji mandat traje do 20. januara, ima malo vremena da ostavi konačan pečat na svoju politiku prema Ukrajini.
Stručnjaci: Odluka prekasna
Wesley Clark, bivši vrhovni komandant NATO-a u Evropi, izjavio je za CNN da je Bidenu potez “vojno gledano nedovoljan i prekasno donesen”. Ipak, smatra da bi odluka mogla ojačati pregovaračku poziciju Ukrajine. Ako Ukrajina uspije zadržati oblast Kursk uz američku pomoć, mogla bi imati protivtežu u eventualnim pregovorima o teritorijama pod ruskom okupacijom.
Šta će učiniti Trump?
Pitanje ostaje hoće li Bidenov nasljednik Donald Trump podržati ovaj zaokret u politici SAD-a prema Ukrajini. Njegov bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost, John Bolton, smatra da je to malo vjerovatno. Bolton je za CNN izjavio: “Za dva mjeseca Trump preuzima dužnost, a podrška Ukrajini će se vjerovatno smanjiti.”
Međutim, postoje i nagađanja da bi Trump mogao podržati posljednji veliki vojni napor Ukrajine prije nego što pritisne Kijev i Moskvu da pregovaraju o završetku rata.
Širi uticaj na NATO
Bidenova odluka vjerovatno će uticati na rasprave unutar NATO-a. Očekuje se da bi i Velika Britanija i Francuska mogle odobriti Ukrajini upotrebu oružja protiv ciljeva u Rusiji. Njemačka bi takođe mogla obnoviti debatu o isporuci raketa “Taurus” dugog dometa, što je pitanje koje je sada ponovo otvoreno.
izvor: (“tagesschau.de”)
