U Saveznoj Republici skloništa za životinje „pucaju po šavovima“. Lea Schmitz iz njemačkog Udruženja za zaštitu životinja alarmirala je mnogo prije sezone ljetnih praznika kada životinje obično bivaju ostavljene. Ona odgovornim smatra političare i vlasnike životinja.
Aktivisti mjesecima upozoravaju na problem
Još u proljeće je Schmitz upozorila na tešku situaciju.
“Skloništa za životinje su u opasnosti da se sruše pod teretom zadataka koji im se nameću i masom neželjenih životinja”, rekla je Schmitz na pitanje novinara IPPEN.MEDIA.
Situacija se od tada nije promijenila – svako ko želi ili mora da se odrekne svoje životinje u lokalnom skloništu za životinje će biti odbijen – pas ili mačka, papagaj ili glodavac neće moći ostati. Veći broj skloništa je prisiljen da prestane primati kućne ljubimce.
“Nažalost, vlasnici kućnih ljubimaca više ne mogu računati da će lokalni azil preuzeti odgovornost za njihove životinje – granica opterećenja mnogih skloništa odavno je premašena“, kaže Schmitz.
Prema podacima Organizacije za zaštitu životinja Peta – oko 350.000 kućnih ljubimaca trenutno čeka novi dom, a lista čekanja za smještanje psa u sklonište ponekad može trajati i do godinu dana.
Fatalni začarani krug u mnogim skloništima za životinje
Schmitz smatra da su razlozi za trenutno stanje različiti.
Četveronožni prijatelji su jedna od dugoročnih posljedica pandemije korone jer su tokom karantina mnogi ljudi u svoje domove dovodili životinje, obično bez razmišljanja, i tek kada su se vratili u kancelariju shvatili su da nemaju vremena za njih.
“Kada se pandemija smirila prvo su životinje završile u skloništima”, kaže aktivista za prava životinja.
Od ljeta 2023. godine porasli su porezi.
“Povećani veterinarski troškovi od jeseni 2022. i opšta inflacija svakako igraju ulogu u porezima na životinje”, objašnjava Schmitz.
Rezultat toga je da stare ili bolesne životinje često završe u skloništima.
“Trajno ostavljene životinje zauzimaju prostor za životinje koje bi tamo boravile na određeno vrijeme iako objekti nisu dizajnirani kao stalne stanice za čuvanje. Ako veliki broj životinja ostane u skloništu dugo – to brzo dovodi do problema s prostorom i to je začarani krug”, rekla je glasnogovornica.
Vlasti moraju učiniti više
Situaciju pogoršavaju i finansijski problemi s kojima se skloništa bore. Schmitz govori o “eksploziji cijena energije” i inflaciji, a opštine i vlasti ne pokrivaju troškove za poslove koje skloništa čine umjesto njih: brigu o pronađenim životinjama i životinjama koje su vlasti zaplijenile.
Sa sezonom godišnjih odmora beznadežno preopterećena skloništa za životinje su u najgoroj situaciji do sada.
“Za vrijeme odmora ima više mačaka i mačića i uvijek ima životinja koje moraju duže ostati zbog putovanja vlasnika na odmor”, poručuju iz Peta i naglašavaju da je ljetni odmor ponekad okidač da vlasnici trajno odustaju od ljubimaca.
Za napuštanje ljubimca kazna do 25.000 eura
Schmitz upozorava da bi vlasnici ljubimaca, ako odluče da ostave životinju, morali sam pronaći mjesto za zbrinjavanje, dogovoriti s prijateljima ili rođacima. Ona upozorava da jednostavno napuštanje životinje nije opcija i poziva vlasnike na osjećaj odgovornosti.
“To je administrativni prekršaj”, poručuje.
Za ovaj prekršaj može biti izrečena kazna do 25.000 eura, a u ekstremnim slučajevima može se primijeniti i krivični zakon zbog okrutnosti prema životinjama, a kazna može biti i do 3 godine zatvora ili novčana kazna.
Schmitz svima koji žele ostaviti svoje kućne ljubimce preporučuje da stalno iznova i iznova traže mjesto u skloništima u regiji gdje žive. Naglašava da je najvažnije rasteretiti skloništa za životinje, a one koji su zainteresirani za ljubimce upozorava da moraju biti svjesni svoje odgovornosti i da prije nego uzmu ljubimca moraju biti sigurni da životinja kod njih može ostati zauvijek.
(R. Č.)
Izvor: tz.de