Od 2.569 pregledanih slučajeva Medicinska služba u Bayernu je pronašla greške u liječenju i oštećenja u 654 slučaja što je gotovo svaki četvrti pacijent ili otprilike 25,5 posto slučajeva.
Prema sačinjenim izvještajima greška u liječenju je uzrok štete u 571 slučaju. Samo u tim slučajevima pacijenti imaju šansu da dobiju nadoknadu. U više od 70 posto navodnih slučajeva, međutim, stručnjaci nisu uspjeli pronaći greške u liječenju.
Prema podacima Medicinske službe ove brojke nisu konačne, nego odražavaju samo mali dio stvarnih grešaka u tretmanu jer se greške u liječenju ne bilježe na jednom mjestu u Njemačkoj.
Potvrđeno 3.160 grešaka u liječenju širom zemlje
U cijeloj zemlji revizori iz društava za obavezno zdravstveno osiguranje potvrdili su 3.160 grešaka u liječenju koje su 2023. godine uzrokovale privremenu ili trajnu štetu pacijentima. To je tek nešto manje u odnosu na godinu ranije, objavila je Medicinska služba u svojoj godišnjoj statistici za 2023. Međutim, i ovdje je veliki broj neprijavljenih slučajeva, baš kao i u Bayernu. Stručnjaci pretpostavljaju da se greške u liječenju javljaju u oko jedan posto svih bolničkih slučajeva.
Stručnjaci iz Medicinske službe u Njemačkoj su prošle godine istražili 12.438 pritužbi pacijenata i sumnji na moguće greške u liječenju. U jednom od četiri slučaja su pronašli grešku koja je rezultirala oštećenjem. U svakom petom slučaju – 2.679 slučajeva – postoji šansa za nadoknadu jer je greška bila i uzrok pretrpljene štete. Ukupno 75 pacijenata umrlo je zbog grešaka medicinskog osoblja. Godinu ranije stručnjaci su takvim greškama pripisali 84 smrti.
Medicinska služba Bayerna se u interesu pacijenata godinama zalaže za veću transparentnost i poboljšanje sigurnosti pacijenata uz sistematske preventivne mjere, objasnila je zamjenica predsjedavajućeg Službe Christine Adolph. Pojasnila je da je fokus na „nikad događajima“.
Ovo se odnosi na posebno ozbiljne greške u liječenju koje se mogu izbjeći kao što su miješanje pacijenta i lijekova ili hirurški materijal koji je ostao u tijelu. „Mnogi takozvani ‘nikad događaji’ mogli bi se izbjeći ako bismo konačno imali sistem obaveznog izvještavanja za njih“, kaže Christine Adolph.
Trenutno ne postoji sistem obaveznog izvještavanja
Takvi registri su već uspostavljeni u mnogim zemljama.
“Oni pomažu da se evidentiraju i analiziraju greške, da se sistematski identifikuju uzroci grešaka u liječenju i da se izvuku preventivne mjere”, rekla je Adolph i naglasila da u interesu sigurnosti pacijenata izmjena Zakona o pravima pacijenata mora uvesti državnu obavezu izvještavanja.
Adolph pojašnjava da bi pacijenti, ako sumnjaju na grešku u liječenju, trebali prvo kontaktirati svoje zdravstveno osiguranje, a to može uputiti Medicinsku službu da provjeri da li je greška u liječenju prouzrokovala štetu osiguranoj osobi. Osiguranik oko ovog procesa nema nikakvih troškova.
Posebno su pogođeni ortopedija i traumatološka hirurgija
Prema nacionalnim statistikama većina navoda i sumnji na greške u liječenju prošle godine odnosila se na ortopediju i traumatologiju (oko 30 posto), internu i opću medicinu (više od jedanaest posto), na stomatologiju, opću i visceralnu hirurgiju te akušerstvo po oko devet posto. Gotovo šest posto navoda odnosilo se na njegu, a 26 posto je bilo raspoređeno u 29 drugih specijalističkih područja.
Optužbe se, između ostalog, odnose na nepravilan tretman zglobova kuka i koljena, frakture kostiju, zubne korijenske kanale ili dekubitus. Prema Medicinskoj službi akumulacija u jednom specijalističkom području ne govori ništa o stvarnoj stopi grešaka ili sigurnosti, nego bi pacijenti mogli bolje prepoznati greške tokom hirurških zahvata.
(R. Č.)
Izvor: br.de
