35-godišnji Vijetnamac, operater nekoliko salona za nokte u istočnom okrugu Traunstein i sjevernoj zemlji Berchtesgadener, je uhapšen – državno tužilaštvo u Traunsteinu ga tereti da je počinio komercijalni šverc i prisiljavao rude na rad. On je navodno zaposlio šest vijetnamskih radnika koji nemaju radne dozvole. Prema riječima zaposlenih u salonima za nokte, oni za svoj rad ponekad uopšte ne dobijaju novac, a ponekad vrlo malo.
U Njemačkoj su krivične prijave zbog prisilnog rada i istrage povodom toga sve češće.
Osim salona za nokte, carinski istražitelji pretresli su i stan u kojem je boravilo šest zaposlenih. Stan je bio buđav, komarci su zujali u vazduhu, a istražitelji su u kupatilu pronašli puževe. Šest osoba koje su radile na crno živjeli su zajedno u trosobnom stanu nedaleko od jednog od salona za nokte. U spavaćoj sobi dušeci su bili blizu jedan drugome i raspoređeni „od zida do zida“, objavila je carinska inspekcija.
U drugim slučajevima prisilnog rada eksploatisani spavaju na istom mjestu gdje rade.
Prije nekoliko godina istražitelji iz Rosenheima uspjeli su otkriti slučaj prisilnog rada u zemlji Berchtesgadener – dva . mladića iz Vijetnama morali su da rade dvanaest sati dnevno u salonu za nokte, a n oiću su im kozmetičke stolice služile kao krevet. Za svoj rad nisu primali platu, rečeno im je da prvo moraju da otplate svoje dugove zbog krijumčarenja. Pasoši su im bili oduzeti tokom procesa krijumčarenja.
Sve više istraga o prisilnom radu
U cijeloj Njemačkoj je sve više istraga o takozvanoj radnoj eksploataciji, odnosno zbog prisilnog rada i radne eksploatacije. To znači da neko iskorištava ličnu nevolju ili bespomoćnost druge osobe kako bi je natjerao da radi bez plate ili za vrlo malo novca. Federalni ured kriminalističke policije prošle godine je vodio 36 istraga o radnoj eksploataciji štoje rekordan broj. Procjenjuju da je broj neprijavljenih slučajeva mnogo veći. Rijetko se događalo da dođe do hapšenja kao u Chiemgau.
„Do salona za nokte nas je dovela anonimna dojava“, kaže Marion Dirscherl, glasnogovornica glavne carinarnice u Rosenheimu. Za uspješna hapšenja bilo je potrebno dosta pripremnih radova. Šest Vijetnamki u salonima za nokte su razgovarale je sa carinskim istražiteljima o uslovima rada, a portparolke carine, kaže da je bilo važno izgraditi povjerenje.
Istražitelji često ne uspijevaju u tome. Radnici na crno su zastrašeni od svojih šefova i zabranjen im je svaki kontakt sa vlastima. Mnogi od žrtava ne svjedoče jer se boje da će biti deportovani. No ukoliko istražni organi otkriju prisilni rad ili radnu eksploataciju, žrtve imaju pravo na tri mjeseca da razmisle, za to vrijeme ne smiju biti protjerani iz Njemačke. Ako odluče da svjedoče na sudu mogu nastaviti da borave u Njemačkoj određeno vrijeme.
Međutim eksploatacija ili prisilni rad mogu se dokazati samo ako žrtve svjedoče na sudu o svojim uslovima rada – samo tako vlasti imaju priliku da saznaju nešto o organizacijama koje stoje iza prinudnog rada. Iz carine navode da su direktni šefovi eksploatisanih često samo operativci dok oni koji su osmislili eksploataciju ostaju nevidljivi.
U ovom konkretnom slučaju Tužilaštvo Traunstein očekuje težak i opsežan istražni rad.
Prema članu 95 njemačkog Zakona o boravku (AufenthG), neovlašteni ulazak stranaca u Njemačku je kažnjiv. Svako ko svjesno podržava ljude koji nemaju boravišnu dozvolu u Njemačkoj da ilegalno uđu u zemlju i ako za svoju pomoć ili u korist više stranaca prihvate nešto zauzvrat ili se više puta ponašaju kao krijumčari također čini krivično djelo. Pomoć krijumčarima uključuje, na primjer, vožnju automobilom ili pratnju pješice, davanje lažnih papira i informacija o postupku azila, kao i organizaciju puta, smještaja i brige.
Član 96. Zakona o boravku predviđa kaznu od šest mjeseci do 10 godina zatvora za krijumčarenje stranaca, u manje teškim slučajevima kaznu zatvora do 5 godina ili novčanu kaznu. U težim slučajevima krijumčarenja, na primjer nošenja oružja ili krijumčarenja maloljetnika bez pratnje, predviđene su zatvorske kazne od najmanje jedne godine.
Komercijalni krijumčari i krijumčari organizovani u bande (§ 97 Zakona o prebivalištu) se suočavaju sa zatvorskom kaznom od 3 do 15 godina, a u manje teškim slučajevima i kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
Krijumčarenje koje rezultira smrću (§ 97 AufenthG) kažnjava se kaznom zatvora od najmanje 5 godina. Krijumčarenje koje uzrokuje smrt na nepažljiv način kažnjava se kaznom doživotnog zatvora ili kaznom zatvora od 10 do 15 godina. Osim toga, osuđenim krijumčarima koji nemaju boravišnu dozvolu za Njemačku prijeti deportacija.
Federalna policija je 2023. godine uhvatila 2.908 krijumčara što je povećanje od 6,6 posto u odnosu na prethodnu godinu (2.728 krijumčara).
(R. Č.)
Izvor: br.de
