U srijedu je Predstavnički dom američkog Kongresa velikom većinom glasova usvojio “Zakon o zaštiti Amerikanaca od aplikacija koje kontrolirišu strani protivnici”. I demokrate i republikanci su velikom većinom glasali za što je rijetkost u SAD-u.
Zabrana TikToka u SAD-u postaje sve vjerovatnija
Zakon zahtijeva od ByteDance, vlasnika aplikacije za kratke videozapise koji je pod kontrolom vlasti Kine, da u roku od šest mjeseci proda TikTok drugoj kompaniji koju je odobrila američka vlada. Ako se ova prodaja ne dogodi „trgovine aplikacija“ bi morale ukloniti TikTok iz svog asortimana.
Mnogi američki političari TikTok vide kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Ova aplikacija je pod kontrolom Kine koja je u zakonu označena kao „strani neprijatelj“. SAD zapravo strahuju da bi kineska komunistička vlada mogla natjerati TikTok da preda korisničke podatke američkih korisnika kako bi ih špijunirala ili da bi mogla koristiti TikTok-algoritam za širenje propagande i dezinformacija na 170 miliona korisnika u SAD-u.
TikTok-algoritam je poznat po tome što uz visoku preciznost i efikasnost prilagođava sadržaj prema individualnim preferencijama svakog korisnika.
Kako bi prodaja mogla funkcionirati?
Zbog 170 miliona korisnika u SAD-u kupovina TikTok-a bi bila izuzetno skupa. Američki analitičari pretpostavljaju cijenu u dvocifrenom broju milijardi. U tom smislu bi postojalo samo nekoliko potencijalnih kupaca – tehnološki giganti kao što su Google, Microsoft ili Meta bi mogli to učiniti. No pitanje je da li bi to bilo poželjno s aspekta koncentracije tržišta, a s druga strane – Bajdenova administracija je u više navrata pokušavala iskoristiti antimonopolsko pravo kako bi spriječila ove kompanije da rastu.Takođe je nejasno da li bi ByteDance prodavao samo američku filijalu TikTok-a ili cijelu kompaniju.
Šta ako prodaja ne uspije?
Tada bi TikTok morao biti uklonjen iz „prodavnica aplikacija“ Apple, Google i Co. Provajderi web hostinga također više ne bi smjeli hostirati TikTok. Američko ministarstvo pravde moglo bi izreći kazne svima koji ponude aplikaciju TikTok za preuzimanje.
ByteDance Ltd., matična kompanija TikTok-a, ne prihvata ovu zakonsku obavezu i negira većinu optužbi. Kažu da nema dokaza da je Peking pokušao da dobije podatke od američkih korisnika ili da utiče na njihove stavove i tvrde da nisu pod kineskom kontrolom – 60 posto ByteDance-a je uvlasništvu globalnih investitora uključujući američkog menadžera imovine Blackrock.
Kompanija ima legalno sjedište na Kajmanskim otocima na Karibima, ali i veliko sjedište u Pekingu, a operativni posao se kontroliše izPekinga.
Kritičari tvrde da su kineski osnivači ByteDance zadržali kontrolu nad ByteDance zahvaljujući većim pravima glasa iako su posjedovali samo 20 posto dionica.
Izvršni direktor TikTok-a Shou Chew najavio je da će kompanija učiniti sve što je moguće i koristiti zakonska sredstva za odbranu platforme. Chew je pozvao korisnike TikTok-a da se suprotstave mogućoj zabrani aplikacije u SAD-u. “Zaštitite svoja ustavna prava. Pobrinite se da sevaši glasovi čuju”, poručio im je.
Šta dalje?
U SAD-u zakone moraju usvojiti oba doma Kongresa, pa i ovaj zakon mora odobriti i Senat. No još je nejasno hoće li se Senat uopće baviti time – lider demokratske većine Chuck Schumer još nije stavio zakon na dnevni red. I kada dođe na dnevni red nesigurno je da li će biti usvojen – nekoliko senatora je najavilo da će biti protiv.
Moguće je i da Senat izmijeni prijedlog zakona, pa bi Predstavnički dom ponovo morao da se bavi njime.
Predsjednik Joe Biden smatra se pobornikom zakona i već je najavio da će ga potpisati nakon što ga usvoji Kongres.
Ako zakon bude usvojen ByteDance je najavio da će se braniti na sudu od prinudne prodaje. Korisnici TikTok-a također bi mogli podnijeti tužbe.
Bivši američki predsjednik Donald Trump je 2020. godine pokušao uvjeriti ByteDance da proda TikTok, barem djelimično, i to maloprodajnom lancu Walmart i tehnološkoj kompaniji Oracle. Međutim, te planove su zaustavile savezne sudije.
Kritičari vide planirani zakon kao kršenje Prvog amandmana na Ustav SAD koji garantuje slobodu izražavanja. U tom slučaju pravni spor bi mogao trajati godinama.
(R. Č.)
Izvor: Br.de
