U anketama širom zemlje AfD je konstantno bilježi povjerenje oko 20 posto birača. Ove godine se održavaju izbori u Sachsenu, Thüringenu i Brandenburgu i prema dostupnim istraživanjima AfD bi u sve tri zajednice mogao postići najbolji rezultat.
No pojedine ogranke stranke je Ured za zaštitu ustava svrstao u ekstremne desničare. Moguće je da cijela stranka uskoro ude okarakterisana kao takva.
No kako je ovo u posljeratnoj Njemačkoj prva ovako jaka politička partija s ovom orijentacijom, žestoke su rasprave o tome kako bi mediji trebali izvještavati o AfD-u.
Eksperti vide tri faze u izvještavanju o AfD-u
Politički i komunikacijski konsultant Johannes Hillje koji godinama prati kako mediji izvještavaju o ovoj stranci kaže da vidi tri faze.
“Prva faza je faza medijskog jačanja desničarske populističke retorike jer je to privlačilo publiku. Ova prva faza trajala je do ulaska AfD-a u Bundestag. U drugoj fazi su novinari postali odgovorniji jer populistička retorika više nije donosila klikova, pa je bilo više kritičkog izvještavanja o AfD-u. Treću fazu čine ankete i procjene o mogućoj pobjedi na izborima u Sachsenu, Thüringenu i Brandenburgu – sada se AfD ponovo češće pojavljuje u medijima i prave se stare greške”, kaže Hillje i upozorava da se ovom strankom bave novinari koji nius dovoljno iskusni ili ne znaju dovoljno o stranci.
Različit tretman zbog visokih rezultata ankete
Novinarka Ann-Kathrin Müller koja za „Spiegel“ izvještava o AfD-u dolazi do sličnog zaključka. I ona vidi tri faze u ponašanju medija prema AfD-u.
„Mediji su im u početku poklonili veliku pažnju što možda nije bilo opravdano. Poslije je bilo manje direktnih intervjua, a prije otprilike godinu dana zavladao je stav da stranci treba dati više prostora jer raste u anketama, ali to što su anketama u porastu ne znači da dobro uvježbani profesionalni mehanizmi moraju biti bačeni u vodu”, kaže Müller.
I Müller i Hillje kao primjer navode intervju “Stern”-a s liderkom AfD-a Alice Weidel u kojem su je pitali koju je seriju gledala na Netflix-u.
„To su stvari koje, po mom mišljenju, ne biste trebali raditi s neprijateljem demokratije“, kaže Müller.
Hillje kao negativan primjer navodi intervju Markusa Lanza s liderom stranke AfD Tinom Chrupallom u februaru.
„To je bilo druželjubivo, previše nekritično i nedovoljno pronicljivo”, kaže Hillje i napominje da je Chrupalla čak dobio priliku da definiše pojam desničarskog ekstremizma.
Hillje je zabrinut jer, kako kaže, AfD “pokazuje očigledne antidemokratske tendencije u odnosu na ove druge stranke”.
Ann-Kathrin Müller upozorava da „uvijek treba imati na umu da je to ekstremno desničarska stranka i da se prema njoj treba ponašati u skladu s tim jer AfD napada demokratiju i želi je promijeniti“.
Tretirati AfD kao bilo koju drugu stranku?
Kako može funkcionirati pravilna interakcija? Od osnivanja AfD-a, predlagani su različiti pristupi kako izvještavati o stranci. Jedan je: tretirajte zabavu kao bilo koju drugu. Politički konsultant Hillje ne vjeruje u ovakav pristup jer AfD “pokazuje očigledne antidemokratske tendencije u odnosu na ove druge stranke”.
Ann-Kathrin Müller iz “Špigela” također naziva ovaj pristup “potpuno pogrešnim”. “Uvijek treba imati na umu da je to ekstremno desničarska stranka i da se prema njoj treba ponašati u skladu s tim.” Morate imati na umu da AfD napada demokratiju i želi je masovno promijeniti.
Debata ide u pravcu da li ignorisati AfD što prema mišljenju mnogih novinara nije moguće jer su sve jači i značilo bi da novinari svoje političke preferencije stavljaju ispred profesionalne odgovornosti. To znači da o AfD-u treba izvještavati,a li još nije pronađena „mjera“
Hilije zagovara da se njihovi stavovi objasne kao naprimjer da AfD zagovara etnički homogeni društveni ideal što primjerice znači da migranti iz drugih kultura nisu dobrodošli.
Ann-Kathrin Müller kritikuje izvještaje o rezultatima anketa u kojima AfD raste i predlaže da se rezultati stave u kontekst i da se govori o trendovima.
Druga kontroverza oko AfD-a je da li treba objavljivati intervjue uživo. Müller misli da je teško razgovarati s ljudima koji ne govore istinu, a da taj razgovor bude u interesu publike, ali Hillje smatra da je to moguće riješiti putem podpitanja.
Ova debata otvara pitanje da li oko AfD novinari zadržavaju neutralnosti ili ipak imaju stav? Hilljea smatra da je granica je u odbrani demokratskih sloboda jer to je osnova novinarstva.
„Ako se ukine sloboda štampe – a vidimo da se to dešava preko braće i sestara AfD-a u drugim zemljama, na primjer u Mađarskoj – onda će biti zaista teško baviti se novinarskom profesijom“, objašnjava Hillje i naglašava da tada novinarstvo više ne bi bilo moguće i zbog toga bi svi novinari trebali imati interes da osiguraju da ne dođe do ukidanja te slobode.
(R. Č.)
Izvor: Br.de
