Često zvuče hitno i autentično i mogu izazvati strah ili potaknuti bijes, glasovne poruke s lažnim informacijama šire se WhatsAppom ili Telegramom. Zašto je ovo opasno?
Glasovne poruke prenose osjećaje izravnije od teksta – i upravo su zato pogodne za dezinformacije.
Zavaravajuće glasovne poruke često sadrže tipične komponente. Ovo su znakovi upozorenja. Oni mogu pomoći u prepoznavanju takvih glasovnih poruka. Još uvijek tajno”, “ekskluzivno”, “od insajdera”, “očigledna stvar… Ovako glasovne poruke koje postanu viralne putem WhatsAppa ili Telegrama često privlače ljude. A često su informacije pogrešne. Na primjer, tijekom prosvjeda poljoprivrednika u veljači (februar) Faktenfuchs je primio dvije glasovne poruke koje su mogle izazvati paniku pri kupnji.
Obmanjujuće glasovne poruke na platformama kao što su WhatsApp ili Telegram posebno je lako stvoriti, ali i posebno nezgodno. Mogu postati viralne i izazvati strah i ljutnju, čak i ako nisu činjenične.
To što se obećavaju navodno ekskluzivne informacije i koje djeluju primamljivo ne znači nužno da će glasovna poruka postati viralna.
Zašto su glasovne poruke podložne dezinformacijama?
Emocije igraju veliku ulogu, posebno u situacijama koje se mogu percipirati kao krize. Na primjer, osjećaj da želite nekoga upozoriti ili reagirati na upozorenje. Neki ljudi smatraju da je glasovna poruka posebno prikladna za to. Motiv za prosljeđivanje takvih glasovnih poruka često je zaštita drugih ljudi. Ipak, to može biti problematično.
“To može biti opasno u terorističkim napadima, na primjer ako ciljate osobu ili grupu ljudi kao navodne počinitelje koji možda na kraju nisu bili počinitelji.
Zašto glasovne poruke mogu toliko utjecati na naše emocije?
Ljudski glas može prenijeti puno: ljutnju, strah, tugu, ljubav. To je jedan od razloga zašto je govorna pošta tako popularna. “Glasovne poruke promiču intimniju i autentičniju komunikaciju, zbog čega ih ljudi vole koristiti, jer mogu razmijeniti ideje s ljudima koje dobro poznaju i komunicirati izravnije. Zato što je lakše prenijeti emocije nego tekstom.
Koje vrste obmanjujućih glasovnih poruka postoje?
Prije svega, postoji važna razlika:
S jedne strane, glasovne poruke mogu biti autentične i tehnički nepatvorene, ali i dalje sadržavati pogrešne ili lažne informacije. S druge strane, audio datotekama se može manipulirati ili čak umjetno stvoriti.Glasovne snimke koje se, primjerice, reproduciraju sporije od originala kako bi se zavaralo stanje osobe koja govori nazivaju se manipuliranim, krivotvorenim ili “jeftinim krivotvorinama
Poruke stvorene korištenjem umjetne inteligencije (AI ili AI za “umjetnu inteligenciju”) nazivaju se “deepfakes”…
Naida S.
Izvor: Br.de
