“Baby boomeri” ili bolje rečeno rođeni iza 1960. godine stoje pred teškim odlukama, barem ako su proveli svoj radni vijek u njemačkom socijalnom i poreznom sistemu i sada polako idu prema starosnoj penziji. Djelomično preplašeni zbog trenutne političke rasprave, neki se sigurno pitaju šta će biti s njihovim životnim planovima koje su smatrali sigurnim.
Pitanja koja se otvaraju pred njima su koliko će još dugo postojati takozvane “penzija sa 63 godine” za one koji su posebno dugo osigurani; šta se događa s prijevremenom starosnom penzijom uz odbitke; hoće li se pravilo o standardnoj starosnoj granici od 67 godina još više podizati i ima li uopšte dovoljno novca za život na temelju ove penzione biografije?
Baby boomeri kalkuliraju. Jedino je sigurno: onaj ko može i želi nastaviti raditi u potpunosti je finansijski u prednosti jer su starosne penzije uglavnom male, a dodatne naknade visoko oporezovane. Ali što ako osoba želi i jedno i drugo: primiti prijevremenu starosnu penziju s 63 i potpuno ili djelomično ostati zaposlena?
Korak 1: Imati na umu nedostatke prijevremene penzije
Mnogi osiguranici rođeni od 1960. godine imaju više od 35, ali manje od 45 godina staža. Mogući su prijevremeni odlasci u penziju, ali uz odbitke. Za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju dobiće 0,3 posto manje nego što bi njihova penzija bila da imaju 45 godina plaćenog staža. Za osobe rođene recimo 1964. godine koje teže najranijem odlasku u penziju, sa 63 godine, to je ipak minus 14,4 posto.
Ako neko pogleda svoj trenutni izvještaj o penziji tamo će pronaći iznos bruto penzije za slučaj da ode u penziju pod „redovnim“ uslovima. Za raniji odlazak u penziju ta vrijednost je znatno niža jer nedostaje nekoliko godina staža. U pravilu za četiri gfodine to više nije 14,4 posto, nego 20 posto odbitka. I ne zaboravimo – za bruto iznos penzije još uvijek su potrebni porezi i doprinosi za socijalno osiguranje. Za mnoge je to šok koji se treba ublažiti pravovremenim izračunima.
Korak 2: Poznavati prednosti kombinacije prijevremene i djelimične penzije
Oni koji nemaju štednju niti dodatno osiguranje moraju se, htjeli-ne htjeli, suočiti s nastavkom rada. Ali osim povećanja prihoda tu je i niz drugih prednosti.
Dodatni rad povećava penziono pravo prijevremenih penzionera jer se i dalje plaćaju doprinosi za penziono osiguranje.
Oni koji primaju samo između 10 i 99 posto penzije, dobivaju djelimičnu penziju i odbici se odnose samo na taj iznos, a ostatak se isplaćuje u punom iznosu čim se dostigne standardna dob za penziju. Osim toga, onaj ko istovremeno radi na nepuno radno vrijeme i dalje ima pravo na naknadu za bolovanje i naknade iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti. To se odnosi na sve koji, prema Zakonu o radu na nepuno radno vrijeme i određenom vremenskom ograničenju, skrate svoje radno vrijeme (za oko polovicu) i uz to primaju djelimičnu penziju od 50 posto.
Slučaj studije: Zaposlena osoba koja se približava prijevremenoj penziji
BR24 je sa savjetnicom za penzije iz Münchena Claudiom Mößner i poreznom pomoći Bayerna (LoHi), na temelju podataka za tipičnog penzionera ispitao koliko neto ili na ruke ostaje ako osoba koja prima penziju i dalje radi.
Analizirani su podaci jednog samca rođenog u aprilu 1962. godine koji 1. maja 2025 može otići u prijevremenu penziju za one koji imaju dugotrajno osiguranje. Pretpostavka je da ta osoba ima siguran posao i da joj poslodavac ne stoji na putu daljnjem zapošljavanju – što zbog trenutnog nedostatka kvalificirane radne snage može biti sasvim realno.
Što ostaje neto od bruto?
Naš pokazni slučaj je zaposlena osoba bez djece s poreznom klasom 1 koja ima zakonsko zdravstveno osiguranje u pokrajini Bayern i ne podliježe crkvenom porezu. Kao doživotni radnik s visokim prihodima, s trenutnim oporezivim godišnjim prihodom od 120.000 eura, osoba bi željela nastaviti raditi puno radno vrijeme i još uvijek primati djelomičnu mirovinu od 99 posto. U ovom slučaju to dovodi do godišnje bruto penzije od 24.230,88 eura.
Oduzimanjem paušalne stope za poslovne troškove i dodatne troškove preventivne njege od doprinosa za zdravstveno i zdravstveno osiguranje od mjesečne bruto penzije od 2.019,24 eura fleksibilnom penzioneru nakon svih odbitaka ostaje 1.162,84 eura neto mjesečno – gotovo pola.
No, koliki bi bio teret u našem primjeru s prosječnom plaćom od 60.000 eura oporezivog godišnjeg dohotka i fleksibilnom penzijom od 1.301 eura? Ovdje se godišnje plaća 4.945 eura dodatnog poreza. Nakon doprinosa za socijalno osiguranje i poreza, Flexi mirovina još uvijek ostavlja 783 eura mjesečno – odbitak od oko 40 posto.
Scenarij je pozitivniji ako je porezni obveznik osoba s niskim primanjima, s godišnjim prihodom od samo 30.000 eura. Njegova fleksibilna penzija od 504 eura smanjila bi se na 346 eura neto, ako bi nastavio raditi, ali za osobe s niskim primanjima to bi mogao biti vrijedan dodatak njihovoj mjesečnoj plaći.
Porezne implikacije su izrazito različite
Porezni učinak kombiniranja mirovine i rada ovisi o mnogim elementima. Njemački ekonomski institut (IW) izračunao je porezno opterećenje za samce i parove različitih dohodovnih razreda i tako ponudio osnovu za okvirne smjernice (https://www.iwkoeln.de/studien/martin-beznoska-ruth-maria-schueler-lohnt-sich-der-hinzuverdienst-bei-vorgezogenem-rentenbezug.html ). Ovisno o slučaju, potrebno je oduzeti između 32,5 i 46 posto dodatnog prihoda da bi se došlo do neto preostalog iznosa.
Nastavak rada idealan je za one koji primaju neoporezive penzije
Konzultant za penziju Claudia Mößner savjetuje svim “posebno dugotrajno osiguranim” koji nakon obrazovanja imaju 45 godina plaćenog penzionog staža ili kontinuiranog profesionalnog života da prihvate dvostruku strategiju. Primjerice, svako ko je rođen 1962. trebao bi ostati u firmi, smanjiti radno vrijeme u posljednjih nekoliko godina ili obučiti nasljednike. U dobi od 64 godine i osam mjeseci možete otići u starosnu penziju bez odbitka i primati je kao fleksibilnu penziju bez odbitka uz svoju platu.
“Većina ljudi to ne zna i svaki mjesec ostavlja mnogo novca na ulici”, rekao je stručnjak iz Savezne udruge penzionih savjetnika.
A za sve koji ne žele nastaviti raditi i zbog toga razmišljaju o prijevremenoj penziji 2025. godine, tu je savjet poreznog stručnjaka LoHi Tobiasa Gerauera. Penziju biste trebali dobiti najkasnije do 1. decembra 2025. jer se sa svakom promjenom godine povećava oporezivi dio penzije. Očigledni refleks odustajanja na kraju godine bio bi poslovanje s gubitkom iz porezne perspektive s odlaskom u penziju 1. januara 2026.
Ako želite tačne proračune za sebe – potrebni su vam podaci o mirovini i povijest osiguranja. Oba su ažurirana i dostupna na zahtjev kod njemačkog mirovinskog osiguranja. Na osnovu toga možete izračunati u kom slučaju ćete dobiti koliki iznos.
(R. Č.)
Izvor: Br.de
