Solarna industrija je u procvatu. Mnogi ljudi žele postati neovisni o cijenama struje, a istovremeno učiniti nešto za zaštitu klime. Ako stanari žele koristiti solarnu energiju na vlastitom balkonu, postoje prepreke na putu.
Dani postaju duži, sunce opet više sja. Vlasnicima fotonaponskih sustava svaki sat sunca štedi novac na računu za struju. No stanari koji žele uštedjeti električnu energiju pomoću, primjerice, mini solarnog sustava na balkonu, često se susreću s brojnim preprekama.
U čemu je problem? Kako stanari i vlasnici stambenih zgrada do jeftine solarne energije?
Balkonska elektrana: Vlasnik još uvijek može reći ne
Alexander Naumann želi unaprijediti energetsku tranziciju. Želio bi proizvoditi solarnu energiju na balkonu svog stana u potkrovlju na četvrtom katu stambene zgrade u Münchenu. Borio se za svoju planiranu balkonsku elektranu više od godinu dana i nije posustao.
Zapravo, Naumann bi već trebao imati pravno pravo na svoju balkonsku elektranu. To znači da stanodavac ne smije odbiti. To želi prijedlog Zakona o stanarskom pravu iz prošle godine. Ali savezna vlada nastavlja raspravljati o detaljima, a odluka još nije na vidiku.
Balkonska elektrana: Registracija bi trebala biti lakša
Naumann se odlučio za dva nešto skuplja, fleksibilna lagana modula, svaki od 200 vata. Oni se jednostavno fiksiraju čičak trakama. Francuski balkon njegovog stana za iznajmljivanje idealno je mjesto za to: gleda izravno na jug i nema hlada. Set koji naručujete uključuje inverter, srce sustava. Pretvara solarnu energiju u električnu za utičnicu. “Postavili smo trakasti kabel ovdje ispod balkonskih vrata i sada je spojen na inverter, a zatim u utičnicu”, objašnjava Michael Steigemann iz udruge Solar2030.
Kada se isplati investirati u balkonsku elektranu?
Naumann je potrošio 530 eura na svoju balkonsku elektranu. Od sada će uštedjeti na troškovima električne energije. Sunčeva energija izravno napaja kućanske aparate. Sve što se tamo ne potroši ide u javnu mrežu bez naknade. Naumann ima samo financijsku korist ako doista koristi vlastitu električnu energiju. “Nadam se da ću to uspjeti u velikoj mjeri, pa da mi se možda nakon pet do osam godina vrati uloženo”, kaže operater balkonske elektrane.
Ovisno o prostoru, balkonska elektrana može biti i veća, što je čini još isplativijom. Primjer: dva modula s kombiniranim izlazom od 840 vata koštaju oko 500 eura za kupnju. Uz pretpostavku cijene od 35 centi po kilovatsatu, jednočlano kućanstvo godišnje može uštedjeti oko 100 eura na troškovima električne energije. Sustav se isplati nakon otprilike pet godina. Često postoji regionalno financiranje, pa se još brže isplati.
Naida S.
Izvor: Br.de
