Njemci bi trebalo da žive sa životinjama onako kako pokušavate nama da kažete da to radimo, to nije šala”, rekao je Masisi.
Razlog za ovaj neobičan poklon je plan njemačke ministrice okoliša Steffi Lemke da dodatno ograniči uvoz lovačkih trofeja u Evropsku uniju. Kancelarija ministra Lemkea saopštila je da se na nivou EU vode razgovori o poštravanju uslova za dozvole za uvoz visoko zaštićenih i ugroženih životinjskih vrsta. Ona o ovom govori svake godine kada se u Dortmunder Westfalenhalleu održava najveći evropski sajam lova „Jagd und Hunde“. Ta manifestacija se održava u Dortmundu više od 40 godina sa više od 80.000 posjetilaca i oko 800 izlagača.
Njemci su drugi na listi po broju lovačkih izleta i Afriku, odmah iza Amerikanaca. Između 2016. i 2021. u Njemačku su uvezeni trofeji 3.779 međunarodno zaštićenih, odnosno ugroženih životinjskih vrsta uključujući 142 leoparda, 138 nilskih konja, 140 smeđih medvjeda, 119 slonova, 103 lava. Za uvoz tih trofeja potrebna je dozvola Federalne agencije za zaštitu prirode.
Od 2021. godine vodeće svjetske organizacije za zaštitu vrsta traže da se ovaj uvoz potpuno zaustavi. Neke evropske zemlje su već zabranile uvoz takvih trofeja – Francuska je postala prva zemlja u Evropi koja je 2015. prestala uvoziti trofeje lavova, Holandija je 2016. uvela zabranu uvoza trofeja svih ugroženih vrsta, u Velikoj Britaniji se raspravlja o uvođenju zabrane, a u Belgiji je Parlament pozvao Vladu da uvede zabranu uvoza. Finska je uvela zabranu uvoza 2022. Zbog tih ograničenja predsjednik Bocvane Mokgweetsi Masisi strahuje da će propasti njegov biznis, a time i državni budžet i da će se prenaseljenost Bocvane slonovima povećati.
Bocvana godinama pati od ogromne prenaseljenosti slonova. Za zemlja je sada dom za više od 130.000 ovih „proždrljivaca“, a broj stalno raste – svake godine se rodi 6.000 novih životinja. Sve veća populacija slonova zahtijeva sve više životnog prostora jer krda migriraju stotinama kilometara i lutaju savanom u potrazi za hranom. Odrasli slon pojede 150 do 175 kilograma i popije 70 do 150 litara vode dnevno.
Bocvana je do sada to mogla podnositi jer na velikoj površini zemlje živi samo oko 2,6 miliona ljudi. Gotovo četvrtina zemlje označena je kao zaštićeno područje u kojem ne smiju živjeti ljudi nego samo divlje životinje poput slonova. U očima međunarodnih organizacija za očuvanje vrsta – Vlada Bocvane je u prošlosti učinila sve kako treba i stavila slonove pod strogu zaštitu. Do 2015. krivolov je bio veliki problem na afričkom kontinentu – tih je godina u Africi svakih jedanaest minuta stradao po jedan slon, a međunarodne mafijaške organizacije zarađivale su ogromne količine novca od ilegalne trgovine slonovačom, posebno prema Aziji gdje je bila većina kupaca. Aktivisti za prava životinja prvi su put oglasili uzbunu 2011. i upozorili da uskoro više neće biti slonova ako ne dođe do radikalnog preokreta. Tada je došlo do promjene paradigme u međunarodnoj politici očuvanja prirode: kako bi zaštita vrsta bila snažnija, globalna zajednica odlučila je poduzeti ciljane mjere protiv krivolova. Logična posljedica je bila nadogradnja afričkih nacionalnih parkova, bolja obuka lovočuvara i opremanje najmodernijim oružjem i izviđačkom tehnologijom. U nekim parkovima su sada čuvari bolje obučeni od vojnika u državnim vojnim jedinicama. Nose jurišne puške, naočale za noćni vid i imaju izviđačke dronove.
Vlada Bocvane, koja veliki dio svog budžeta ubire iz turizma, dala je dobar primjer. Već 2013. godine donijela je oštar zakon protiv krivolova koji je predviđao doživotnu kaznu zatvora za ilegalno ubijanje slonova, a lovočuvarima je dozvoljeno da pucaju na krivolovce ako naoružani uđu u nacionalne parkove. Tshekedi Khama, ministar okoliša i turizma Bocvane i brat tadašnjeg predsjednika Iana Khame, je javno upozorio da #postoji šansa da se bilo ko dođe u Bocvanu da lovi kući neće vratiti živ”.
Lokalni mediji su 2015. izvijestili da su lovci u Bocvani ubili 30 Namibijaca i 22 Zimbabveanca koje su zatekli u krivolovu u parkovima u blizini granice što je bila jasna poruka da Vlada nema dilema oko provedbe zabrane. Godinama već nijedan slon nije ubijen u Bocvani. Tamošnji parkovi su smatrani toliko sigurnim da su se čitava krda doseljavala iz susjednih zemalja. Zemlja je sada dom najveće populacije slonova u Africi.
Ali onda je došla velika suša 2019. i zbog gladi i žeđi slonovi su napustili nacionalne parkove koji tada nisu bili ograđeni i napali polja farmera. Te godine su uništili čitave žetve, a time i egzistenciju lokalnih zajednica. Kako bi osigurale da životinje ne gladuju i ne umru od žeđi, međunarodne organizacije za zaštitu životinja u susjednom Zimbabveu odvozile su tone životinjske hrane i vode u nacionalne parkove, dok ljudi oko njih nisu dobili nikakvu pomoć. Vlada Bocvane je, s druge strane, željela poboljšati populaciju i desetkovati životinje kako bi riješila problem. Ekolozi su izašli na barikade protiv ovog projekta.
Dozvole za snimanje finansiraju očuvanje prirode
Uprkos međunarodnim kritikama, vlada je 2019. konačno odlučila da ponovo dozvoli lov na slonove kako bi desetkovala populaciju i istovremeno ostvarila prihod od kontrolisanih dozvola za lov. Pravdali su to rijelima da „populacija slonova u Bocvani nije u opasnosti, nego je daleko veća od one s kojom se može bezbjedbno nositi Bocvana koje već pati od suše i posljedica klimatskih promjena“.
Od tada Ministarstvo životne sredine Bocvane, koje je odgovorno za brojne nacionalne parkove u zemlji, finansira svoje projekte zaštite prirode uglavnom prodajom dozvola za lov. 300 slonova može legalno biti ubijeno po sezoni, a prema službenim informacijama Bocvane – to je manje od 0,3 posto ukupne populacije i ni na koji način je ne ugrožava. Dozvola košta oko 1.660 eura.
Bocvana gotovo da nema nikakvih prihoda osim biznisa sa sirovim dijamantima kojih ima u izobilju. Najveći dio javnih sredstava dolazi od turizma – oko dvije milijarde dolara godišnje, posebno od turista i lovaca iz bogatih zapadnih zemalja uključujući i Njemačku.
Predsjednik Bocvane Masisi sada strahuje da bi zabrana uvoza trofeja mogla ugroziti ovaj model. U intervjuu za list “Bild” on napominje da je “lako sjediti u Berlinu i imati mišljenje o poslovima u Bocvani koja plaća visoku cijenu za očuvanje ovih životinja za cijeli svijet.”
(R. Č.)
Izvor: ntv.de
