Ponovno je to vrijeme za uskrsni vikend: promjena vremena. Ljetno računanje vremena počinje 31. ožujka te se kazaljke na satu pomiču jedan sat unaprijed. U listopadu (oktobar) će se vratiti na “normalno” srednjoeuropsko vrijeme (CET), također poznato kao zimsko vrijeme. Okretanje kazaljki svakih šest mjeseci je tradicija.
Promjena vremena u sadašnjem obliku postoji od 1980. godine. Također je došlo do kratke promjene sa zimskog na ljetno računanje vremena 1916. i 1940. godine. Ideja iza svih ovih vremenskih promjena: ušteda energije. Ljetno računanje vremena značilo je jedan sat više dnevnog svjetla – što znači jedan sat manje potrošnje energije s umjetnim svjetlom. Barem u teoriji. Okidač su prvo bila dva svjetska rata, a zatim naftna kriza 1980-ih.
Štedi li promjena vremena doista struju?
Profesor Korbinian von Blanckenburg pomnije je proučio ovo pitanje. Istražuje ekonomiju na Tehnološkom sveučilištu Ostwestfalen-Lippe i proveo je studiju o uštedi električne energije u privatnim kućanstvima. Znao je primijetiti razlike ovisno o ljetnom ili zimskom vremenu.
Da, otkrili smo da prelaskom na ljetno računanje vremena privatna kućanstva zapravo troše manje električne energije nego što bi trošila da nisu prešla.
Privatna kućanstva najviše električne energije troše navečer, odnosno nakon posla. Međutim, ujutro je potrošnja električne energije relativno konstantna tijekom cijele godine. Za pripremu doručka koristite toster ili aparat za kavu.U svakom slučaju nije važno je li svjetlije ili ne. Energija osvjetljenja jedva da je značajna. Umjesto toga, slobodne aktivnosti imaju veći učinak.
Ljudi ostaju duže vani kada je duže svjetlo. Pređete li na ljetno računanje vremena, navečer će biti svijetlo sat vremena duže i zapravo ćete trošiti manje struje.
Prema izračunima, u Njemačkoj je to 0,8 posto godišnje potrošnje električne energije. Taj učinak nije osobito velik, ali 0,8 posto je najmanje 600 do 700 milijuna eura po sadašnjim cijenama struje.
Naida.S
Izvor: Tz.de
