Savezna ministrica porodice Lisa Paus (Zeleni) je predstavilaprvi barometar usamljenosti u Njemačkoj koji pokazuje kako se situacija razvijala u posljednjih 30 godina. Prikazani podaci se odnose na period od 1992. do 2021. godine, odnosno do druge godine pandemije korona-virusa.
Tokom čitavog perioda istraživanja posebno su pogođeni ljudi stariji od 75 godina, dok su najmanje pogođeni mladi. Međutim, tokom pandemije korona-virusa se to promijenilo: 2020. godine skoro svaka treća osoba između 18 i 29 godina rekla je da je pogođena usamljenošću. Među starijim od 75 godina to je bila svaka četvrta osoba. U drugoj godini pandemije korona-virusa broj starijih ljudi koji su se osjećali usamljeni skoro se vratio na nivo prije pandemije, pao je i broj usamljenih među mladima, ali je i dalje više mladih imalo osjećaj usamljenosti nego onih iznad 75 godina.
„Pandemija je izuzetno pogoršala iskustvousamljenosti“, rezimirala je Paus.
„Važno je posmatrati da li se to dugoročnouspostavlja“, objasnio je Benjamin Landes, direktor Instituta za socijalni radi socijalno obrazovanje i voditelj projekta Loneliness Competence Network (Mreža kompetencija za usamljenost) koji je studiju predstavio zajedno s Paus.
Socio-ekonomski paneli (SOEP) prikupljaju podatke o ovoj temi od početka 1990-ih. Anketirani su ljudi od 18 i više godina, a posljednji uzorak od 30.000 ispitanih je uzet 2021. godine. Studija pokazuje da je mnogo manje ljudi pogođeno osjećajem usamljenosti do 2010-ih nego ranije.
„U poređenju sa1990-im, nivo usamljenosti među starijim ljudima značajno je opao u 2010-im. Godine 1993. usamljenim se osjećalo skoro20 posto ispitanih, a 2017. oko 9 posto. U ostalim starosnim grupama broj usamljenih je također značajno opao između 1992. i 2017. godine i posljednjeg prikupljanja podataka prije pandemije“, rekao je Landes.
No 2021. godine je 11,3 posto ukupne populacije bilo pogođeno usamljenošću. “To znači da jedna od devet osoba kaže da se osjeća usamljeno što je oko 7,8 miliona ljudi u Njemačkoj”, kaže Landes i naglašavada to ima zdravstvene posljedice za ljude.
„U 2021. godini 60,7 posto ljudi s povećanim nivoom usamljenosti imalo je ispodprosječno fizičko zdravlje“, stoji u izvještaju.
Barometar pokazuje i da žene u Njemačkoj više pate od usamljenosti – u 2021. godini je 13 posto žena i 10 posto muškaraca reklo da se osjećaju usamljenim dok je to prije pandemije bilo 9 do 7 posto.
Samohrani roditelji, ljudi bez posla ili s niskim obrazovnim kvalifikacijama su posebno pogođeni usamljenošću. Isto se odnosi i na osobe s izbjegličkim iskustvom ili kroničnim bolestima, ali i ljudi koji se bave brigom o drugima i o rodbini, pokazuju podaci iz studije koja pokazuje i da osjećaj usamljenosti nema veze s mjestom življenja – brojevi koji upoređuju grad/ruralno ili zapad/istok pokazuju samo minimalne razlike.
Usamljenost i politički stavovi
Barometar, između ostalog, pokazuje i vezu između usamljenosti i političkih stavova.
“Ljudi koji su iskusili usamljenost imaju znatno manje povjerenje u demokratske institucije poput Bundestaga, stranaka ili policije od ljudi koji nisu usamljeni. To se vidi i po izlasku na izbore: dok je glasalo 80 posto ljudi koji nisu usamljeni, od usamljenih je glasalo samo 70 posto”, rekao je Landes.
“Usamljenost šteti cijelom našem društvu i opterećuje demokratsku koheziju”, rekla je Paus predstavljajući izvještaj. Naglasila je da su prevencija od usamljenosti i pomoć usamljenima doprinos stabilnosti demokratije.
Šta pomaže protiv usamljenosti
Landes i Paus predstavili su mjere za pomoć u borbi protiv ovog problema.
“Glavna stvar koja ljude čini otpornima na usamljenost jesu dobri odnosi sa bliskim ljudima”, rekao je Landes. Kao primjer je naveo prijatelje i porodicu, te učešće u sportskim i kulturnim događajima.
Ministrica porodice Paus je objasnila da se ta tema „mora izvući iz zone tabua”. Cilj je podizanje svijesti kroz sedmicu akcije u junu, ali i kampanjama na društvenim mrežama koje su posebno usmjerene na mlade.
Savezna vlada je još u decembru usvojila 111 mjera za borbu protiv usamljenosti koje uključuju proširenje programa podrške, jačanje međugeneracijskih životnih aranžmana ili promoviranje digitalnih vještina starijih ljudi.
(R. Č.)
Izvor: br.de
