Pčele medarice su društveni insekti i dobro se brinu o svom potomstvu – dojilje hrane mlade ličinke sokom koji u glavinoj žlijezdi proizvode od nektara i polena. Međutim, u polenu se mogu naći ostaci raznih pesticida i drugih otrova za insekte. Naučnici sa Biozentruma na Univerzitetu u Würzburgu su otkrili kakav uticaj ta mješavina hemikalija ima na insekte.
Pesticidi mogu imati neočekivane efekte na razvoj medonosnih pčela. Za ovu studiju je posljednji odobreni neonikotinoid – otrov za insekte kombinovan s dva pesticida za borbu protiv gljivičnih bolesti. Uticaj sredstava za zaštitu bilja na okoliš do sada je samo rijetko ispitivan u kombinaciji i u niskim dozama koje nisu relevantne za okoliš, pa bi aktuelna studija trebala smanjiti praznine u znanju i istraživanju pesticida, smatra doktorantica Sarah Manzer, prva autorka studije.
Mješavina pesticida u hrani pčelinjih ličinki
Za potrebe istraživanja pčele su uzgajane u laboratoriju i u njihovu hranu su miješani različiti pesticidi, s jedne strane u koncentracijama koje se javljaju u okolišu, a s druge strane u deset puta većim dozama. Istraživački tim je insektima dao i jedini neonikotinoidni acetamiprid koji je još uvijek odobren u EU, a zapravo je otrov koji se koristi protiv repičine bube i drugih insekata sisača. Svi drugi ranije korišteni neonikotinoidi su sada zabranjeni jer štete pčelama. Istraživači su pčele hranili i mješavanim dva fungicida u kombinaciji sa neonikotinoidom i dva fungicidna agensa.
Rezultat studije je da neonikotinoid sam po sebi nije imao efekta na pčele, ali u kombinaciji s drugim pesticidima uzrokuje da pčele uginu mnogo ranije nego bi uginule prirodnim putem. U prosjeku su bile stare samo 27 dana dok su pčele u kontrolnoj grupi bile stare 31 dan. Inače bezopasna količina neonikotinoida opasna je u kombinaciji sa fungicidima.
„Ovo je alarmantno otkriće jer pčele medarice zbog velikog radijusa leta dolaze u kontakt sa mnogo različitih pesticida“, kaže Sarah Manzer.
Ali veća doza neonikotinoida, koja je sama po sebi imala štetne efekte, u kombinaciji sa fungicidima nije dalje utjecala na smrtnost pčela, ali je dovela do značajno povećane smrtnosti larvi: oko 90 posto iz kontrolne grupe je preživjelo dok je samo nešto manje od 80 posto neonikotinoidne grupe preživjelo. Osim toga, odrasle medonosne pčele koje su progutale neonikotinoid kao ličinke uginule bi znatno ranije od svojih „vršnjakinja“ u kontrolnoj grupi, pokazala je Studija.
Međutim, u koncentraciji relevantnoj za okoliš neonikotinoid nije imao uticaj na stope preživljavanja. Pokazalo se da ako je hrana za larve sadržavala samo dva fungicida – to nije imalo uticaj na smrtnost insekata. Međutim, nakon izlaska iz kukuljice pčele su bile lakše od onih u kontrolnoj grupi. Dalje istraživanje bi trebalo pokazati u kojoj mjeri to utiče na njihov dalji razvoj i ponašanje.
Divlje pčele mogu biti posebno pogođene
Kombinovani efekti koje su otkrili istraživači mogli bi uticati na čitavo pčelinje društvo jer se pokazalo da je oštećena rastuća generacija. Osim toga, usamljene divlje pčele mogle bi biti posebno pogođene dok bi pčele medarice u svojim velikim kolonijama mogle u određenoj mjeri ublažiti efekte pesticida na pojedinačne životinje.
Prema naučnicima iz Würzburga neophodni su dalji eksperimenti kako bi se bolje razumjeli efekti mješavina za zaštitu bilja na zdravlje pčela.
*
Posljedice pesticida na životnu sredinu
Pesticidi se koriste u poljoprivredi za eliminaciju neželjenih organizama jer sadrže aktivne sastojke koji su otrovni za štetne organizme (životinje, biljke, gljive, bakterije, viruse). Često primjenjuju na velike površine polja pomoću raspršivača, pa određene količine mogu završiti izvan područja obrade.
Aktivni sastojci pesticida mogu dospjeti u površinske vode putem obilnih padavina ili kroz drenažne cijevi i kroz procjeđivanje u podzemne vode. Pesticidi se mogu i akumulirati u tlu. Budući da se gotovo nijedan od aktivnih sastojaka ne razgrađuje odmah u okolišu određene količine ostaju u tlu, u vodi i u podzemnim vodama dugo vremena.
Pesticidi štetno djeluju na vrste koje nisu meta tretmana, odnosno na vrste kojima nisu namijenjeni jer mnogi aktivni sastojci imaju širok spektar djelovanja, pa štete i drugim biljkama i životinjama. Ako upotreba pesticida smanjuje pojavu pojedinih vrsta to kroz lanac ishrane utiče i na druga živa bića jer se smanjuje opskrba hranom.
Prema studiji iz 2010. godine insekticidi i fungicidi su faktori intenzivirane poljoprivrede sa najštetnijim uticajem na biodiverzitet.
(R. Č.)
Izvor: br.de
