Matthias B. je u januar 2020. položio svoj prvi državni ispit i nakon toga bi, da bi postao advokat, trebao polagati pripravnički staž. Obuka u svim oblastima prava ima za cilj da pruži praktično iskustvo i polaznici dvije godine uče o građanskom pravu, krivičnom pravu, javnom pravu. Pripravnički staž je preduslov za drugi državni ispit. Tek nakon toga Matthias B. može postati advokat, javni tužilac ili sudija.
Ali Viši regionalni sud u Bambergu odbija Matthiasovzahtjev za pripravnički jer je on član desničarske ekstremističke partije “Der III. Weg”. Ta partija u svom programu upozorava na ” infiltraciju stranaca u Njemačku” i poziva na “zadržavanje nacionalnog identiteta njemačkog naroda”.
Za Sud važna funkcija u stranci
Matthias se zbog toga obratio Upravnom sudu u Würzburgu za Bayern i zatražio da mu dozvole da završi pripravnički staž. Na sudu će se raspravljati o ranijim presudama protiv njega – između ostalog, „dao je Hitlerov pozdrav na vinskom festivalu” i uzvikivao “Prost, Heil Hitler” i “Sieg Heil”. Osuđen je i za namjerno nanošenje tjelesne povrede kada je nekoga udario šakom jer je bio u majici sa slikom Rudolfa Hessa i zastavom Reichskrieg.
Razgovaraće se i o njegovom članstvu u desničarskim ekstremističkim udruženjima i partijama. Naime, Matthias B. nije bio samo uključen u sada zabranjenu organizaciju “Freies Netz Süd”, već se pojavljivao i u aktivnostima NPD-a. Jako važno za Sud je da Matthias u partiji “Der III. Weg”, „nije bio samo običan član od 2013. do danas”, već ima istaknutu funkciju unutar te stranke i stoga je “posebno posvećen stranci i aktivno slijedi njene ciljeve”. Iz ovih razloga Sud odbija Matthiasov zahtjev (https://openjur.de/u/2274947.html).
Sudovi u Thüringenu i Sachsenu se bave ovim slučajem
Upravni sud Bayerna u Münchenu je također potvrdio da Matthias ne smije postati advokatski pripravnik u toj državi. U obrazloženju se navodi da je on “ zbog svoje političke aktivnosti nepodoban za pripremnu službu”. Sud dalje navodi da “čak i ako stranka ‘Der III. Weg’ nije zabranjena, članstvo u toj partiji i dalje može dovesti do negativne ocjene podobnosti za prijem u zakonsku pripremnu službu.”
Matthias je pokušao i u Thüringenu, ali mu je i tamo odbijen zahtjev za pripravnički staž zbog protuustavnih stavova. U Sachsenu Matthias prolazi kroz sudove i ulaže žalbu Ustavnom sudu Sachsenu koji donosi konačnu odluku da Matthias B. može započeti svoj pravni pripravnički staž (https://www.justiz.sachsen.de/esaver/internet/2021_096_IV/2021_096_IV_VE_3.pdf).
Presudi član 12. Osnovnog zakona
Sabine Schönknecht, odgovorna za obuku u Višem regionalnom sudu u Dresdenu, u intervjuu za BR objašnjava da je Sud je dao veću težinu članu 12. Osnovnog zakona, odnosno slobodi zanimanja i povezanoj slobodi školovanja. „To znači da su potrebni jaki razlozi da nekom kažemo da se ne smije baviti određenom profesijom”.
U Njemačkoj država ima monopol na obuku advokata i bez obzira da li je neko advokat u privatnom sektoru ili sudija u sudu – svi moraju proći državnu obuku. Ko nije završio pripravnički staž ne može postati advokat. To bi značilo da je Matthiasu trajno zabranjeno da bude adviokat i to ne samo u državnoj službi.
Međutim, Ustavnom sudu Sachsenu je ipak postavio određene uslove za Matthiasa B.
„Pripravnici mogu predstavljati državu u manjim stvarima, čak i bez mentora. U takvim slučajevima pred krivičnim sudom oni predstavljaju javnog tužioca, odnsono državu i za taj dio posla smo rekli da ga ne može obavljati“, kaže Sabine Schönknecht.
Ona je nezadovoljna ovakvim ishodom
“Dopustili smo da nbudemo poraženi. Opirali smo se da zaposlimo nekoga za koga nismo sigurni da će štititi Ustav, a onda smo ga ipak prihvatili jer smo bili osuđeni na to”, kaže Schönknecht.
Kako je moguće da Bayern može zaustaviti Matthiasa, a Sachsen ne iako je Parlament Sachsen ranije odlučio da pooštri pravila za pripravnički staž? Do pooštravanja je došlo zbog slučaja ranije osuđenog pripravnika-učitelja koji je sa stotinama neonacista i huligana učestvovao u neredima u Leipzig-Connewitz. Za razliku od propisa u drugim saveznim državama, tada je izričito navedeno da je moguće odbiti kandidata ako se ta osoba “ bori protiv slobodnog demokratskog osnovnog poretka na zločinački način”.
No slučaj Matthiasa B pokazuje da se sudovi još uvijek ne slažu oko balansiranje profesionalne slobode s jedne strane i interesa zaštite pravosuđa s druge strane. Pitanje neprijatelja ustava nije pravno razjašnjeno u pravnoj edukaciji.
Peter Noll je predsjedavajući Vrhovnog regionalnog suda u Münchenu i član je „Novog udruženja sudija“ koje sebe opisuje kao društvene kritičara. Više puta se bavio pitanjem transparentnog i defanzivnog pravosuđa. Noll jasno kaže u intervjuu za BR da “odbijanje obuke predstavlja doživotnu zabranu rada”, a da je Matthias trebao dobiti „visoke prepreke“ jer „država mora da osigura da ljudi na intelektualno pogrešnim putevima ne budu od početk aizolovani ili gurnuti u ćošak, da im budu oduzeta sredstva za život“.
Ovaj slučaj otvara i pitanje koliko tolerancije država mora pokazati prema onima koji nisu tolerantni? Koliko daleko može ići slobodno političko izražavanje i gdje su granice? Da li je moguće spriječiti da neprijatelji ustava uđu u pravosuđe?
Prije početka pripravničkog staža kandidati moraju dostaviti potvrdu o dobrom ponašanju i pisanim putem izjaviti da su lojalni ustavu. No ne postoji način da se to i provjeri. Provjera nije moguća, a nije ni poželjna, objašnjava Sabine Schönknecht.
“Ne želimo biti država u kojoj sve provjerava Ured za zaštitu Ustava. To je nešto što kao država ne želimo“, kaže ona
Matthias B. je sada završio svoju dužnost, ali ostaje pitanje kako država treba da se nosi sa neprijateljima ustava.
(R. Č.)
Izvor: Br.de
