Search
Image by Michael Schwarzenberger from Pixabay

Evropski izbori 2024: U Nemačkoj glasa oko 65 miliona građana i prvi put mladi sa 16 godina

Evropa bira novi parlament i rezultati glasanja očekuju se s nestrpljenjem. Inicijalna istraživanja pokazuju jačanje desničarskih stranki, a time i njihov uticaj.

Oko 360 miliona birača sa pravom glasa od Finske do Malte i od Portugala do Rumunije učestvuje na desetim evropskim izborima od 1979. godine. U Nemačkoj oko 65 miliona građana prvi put sa 16 i više godina može dati svoj glas i učestvuje 35 partija i političkih udruženja.

Desničarske stranke na evropskim izborima

Inicijalna istraživanja pokazuju da će desničarske stranke verovatno slaviti u nedelju uveče. U Francuskoj, na primer, desničarska nacionalna partija Marine Le Pen, Rassemblement National (RN) mogla bi, prema istraživanjima, da postane daleko najjača politička snaga i da osvoji duplo više poslaničkih mesta od izborne liste predsednika Emmanuela Makrona „Besoin d’Europe“, kako piše portal Deutschlandfunk.

Fratelli d'Italia (Braća Italije) italijanske premijerke Giorgie Meloni, Partija za slobodu (PVV) holandskog desničarskog populiste Geert Wildersa i austrijski FPÖ takođe se mogu nadati značajnom dobitku. Takođe se predviđa da će nemačka AfD dobiti više mesta.

Protiv jasnog pritiska desnice govori i činjenica da desničarske stranke još nisu uspele da formiraju moćan, jedinstven savez. U sadašnjem zakonodavnom periodu, Le Penov RN pripadao je desničarskoj frakciji ID (Identitet i demokratija), dok je Melonijeva Fratelli d'Italia pripadao konkurentskoj EKR (Evropski konzervativci i reformatori).

EVP može da se nada najjačoj grupi

ID je takođe isključio sve poslanike AfD-a u EP ovog maja. U pozadini su, između ostalog, bile izjave glavnog kandidata AfD-a Maximiliana Kraha o SS-u i kineskoj špijunažnoj aferi u koju je umešan jedan od Krahovih saradnika.

Prema trenutnim prognozama, hrišćansko-konzervativna partijska porodica EVP, zajedno sa nemačkim strankama CDU i CSU, takođe može da se nada da će postati najjača politička snaga sa oko 180 mesta. To bi joj omogućilo, kao i 2019. godine, da dogovori saradnju sa socijaldemokratama i liberalima, za koje se nedavno predviđalo da će uprkos gubicima osvojiti 140, odnosno 90 mandata. Zajedno bi imali većinu. To bi se moglo stabilizovati uz učešće Zelenih.

Ko glasa za koga?

Prve prognoze biće dostupne nakon zatvaranja biračkih mesta. U Nemačkoj se zatvaraju u 18 časova. U drugim zemljama glasanje traje mnogo duže. U Estoniji je posebno karakteristično glasanje, naime Estonci od utorka mogu da glasaju elektronski, sa svog računara ili pametnog telefona. Glasači takođe mogu da se predomisle koristeći „e-glasanje“, koje je prvi put uvedeno u svetu upravo u Estoniji. Računa se samo poslednji dat glas.

Izvor: Deutschlandfunk.de

S.Ćujić

Link

Leave A Comment

You must be logged in to post a comment

Shopping Basket
WestBalkan Radio

Preuzmi aplikaciju

Prijavi se na naš bilten