Tokom nekoliko dana od 8. maja na nebu se ponavljala polarna svjetlost. Usljed tog izbacivanja koronalne mase (skraćeno CME) naelektrisane čestice se oslobađaju na površini Sunca u ogromnoj eksploziji i jure kroz svemir kao solarna oluja. Mnogi ljudi su mogli uživati u sjevernom svjetlu, čak i u Bayernu gdje se ta igra boja rijetko viđa.
Prema dostupnim informacijama čini se da je velika oluja gotova, prenosi web stranica SpaceWeather.com (https://www.spaceweather.com ). Svemirska vremenska prognoza američke meteorološke agencije NOOA (https://www.swpc.noaa.gov) također predviđa smanjenje aktivnosti. No može ponovo početi u bilo kom trenutku, čim se dogodi sljedeća eksplozija na Suncu, a vjerovatnoća za to je velika.
Sunčeve baklje su trenutno prilično česte jer se Sunce trenutno bliži vrhuncu svoje aktivnosti, kao i svakih jedanaest godina.
Zašto svaka solarna baklja ne postane solarna oluja?
Odgovor je vrlo jednostavan: izbacivanje koronarne mase rijetko se dešava tačno u pravcu Zemlje. Elektromagnetne čestice sunčeve materije izbacuju se u svemir u proizvoljnim smjerovima, a solarne baklje se javljaju svuda oko Sunca. Sunce rotira oko svoje ose kao što se Zemlja okreće oko Zemljine ose i erupcija se može dogoditi ako se pjega, gledano iz naše perspektive, nalazi i na stražnjoj strani Sunca. Čak i ako solarna baklja ide tačno u pravcu Zemlje – ne pogađa je uvijek. Solarne čestice putuju oko 150 miliona kilometara od Sunca do Zemlje i u zavisnosti od brzine čestici je potrebno dva do tri dana. Tek u poslednjem trenutku može se reći da li će neka solarna oluja zaista pogoditi Zemlju.
Jens Berdermann iz Njemačkog svemirskog centra (DLR) vrlo pomno prati solarne oluje jer želi biti u mogućnosti da na vrijeme upozori ako je potrebno.
“Problem je što na početku događaja na Suncu ne znamo da li će Zemlja biti pogođena. Između Zemlje i Sunca imamo satelit sa instrumentima za posmatranje solarnog vjetra, ali to je nažalost na 1,5 miliona kilometara što je samo poslednji mali dio cijele rute i još uvijek postoji prognozirano vrijeme od pola sata do tri četvrtine sata dok poremećaj ne dosegne Zemljinu atmosferu”, pojašnjava on.
Najljepši efekat solarne baklje je polarna svjetlost
Kada solarna oluja stigne do Zemlje, dešava se jedan od najljepših vremenskih događaja ikada: sjeverno ili polarno svjetlo pleše na nebu, aurora borealis se pojavljuje u jarkim bojama.
Zemljina atmosfera i Zemljino magnetsko polje jako dobro štite planetu od oluje elektromagnetnih čestica i usmjeravaju naelektrisane Sunčeve čestice prema polovima Zemlje. Tamo prodiru u Zemljinu atmosferu i uzrokuju da njeni različiti atomi sijaju – tako se stvara polarno svjetlo.
Budući da se sunce bliži vrhuncu aktivnosti, postoje dobre šanse da se polarno svjetlost tu i tamo vidi i u Bayernu tokom 2024. godine iako se rijetko pojavljuje tako daleko od Arktičkog kruga.
Kakve posljedice solarna baklja ima na električne mreže i internet?
Elementi koji kruže oko Zemlje, izvan Zemljinog magnetnog polja i atmosfere, su nezaštićeni kada ih pogodi solarna oluja. Pojedinačni sateliti, na primjer, mogu biti poremećeni ili oštećeni ako ih bombardiraju visokoenergetske solarne čestice. Navigacijski sistemi mogu privremeno otkazati, a električne mreže se također mogu lokalno urušiti zbog uticaja jakih magnetnih solarnih čestica.
Što je složenija tehnička interakcija na Zemlji, što se više oslanja na satelitsku tehnologiju ili što je podložnija magnetskim smetnjama, naš svakodnevni život postaje osjetljiviji na solarne oluje.
“Da živimo kao što smo živjeli prije 100 ili 150 godina, uopšte ne bismo morali brinuti jer je atmosfera dovoljno gusta, a magnetsko polje dovoljno snažno da spriječi najjače solarne oluje”, objašnjava Hardi Peter iz Max Planck-Instituta za istraživanje Sunčevog sistema.
(R. Č.)
Izvor: Br.de
